Svake tri godine Europska komisija objavljuje izvješće o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u u kojem iznosi napredak i ulogu EU-a kao pokretača regionalnog razvoja. Ovih dana objavljeno, 8. izvješće o koheziji pokazuje da je kohezijska politika doprinijela smanjenju teritorijalnih i socijalnih razlika među regijama u EU-u.
Kako su objavili iz EK, očekuje se da će se zahvaljujući sredstvima iz kohezijskih fondova BDP po stanovniku u slabije razvijenim regijama do 2023. povećati za do 5 posto. Ista su sredstva, naveli su, doprinijela i smanjenju razlike od 3,5 posto između BDP-a po stanovniku u 10 posto najnerazvijenijih regija i 10 posto najrazvijenijih regija.
Izvješće također pokazuje da se kohezijskom politikom, zahvaljujući njezinoj fleksibilnosti, pružila prijeko potrebna i vrlo brza potpora državama članicama te regionalnim i lokalnim vlastima usred usporavanja gospodarskog rasta i najgore zdravstvene krize u posljednje vrijeme.
Novim programima kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. nastavit će se ulagati u regije i ljude, u bliskoj koordinaciji s financijskim kapacitetima paketa NextGenerationEU.
Među glavnim zaključcima istaknuto je i kako je kohezijska politika postala važniji izvor ulaganja. Financijska sredstva iz kohezijskih fondova porasla su s 34 posto na 52 posto ukupnih javnih ulaganja od programskog razdoblja 2007. – 2013. do programskog razdoblja 2014. – 2020.
Nadalje, od 2001. slabije razvijene regije istočne Europe sustižu ostatak EU-a. Međutim, kako navode u Komisiji, mnoge su regije sa srednjim dohotkom i slabije razvijene regije, posebno u južnom i jugozapadnom dijelu EU-a, istodobno pretrpjele gospodarsku stagnaciju ili pad.
Zaključeno je i kako se ubrzala konvergencija među državama članicama, ali povećale su se unutarnje regionalne razlike u brzorastućim državama članicama.
Zaposlenost raste, ali regionalne razlike veće su nego u razdoblju prije 2008., jedan je od zaključaka. Broj osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti smanjio se za 17 milijuna u razdoblju od 2012. do 2019. godine. Regionalni inovacijski jaz u Europi povećao se zbog nedostatka ulaganja u istraživanje i razvoj te slabosti u inovacijskim ekosustavima najnerazvijenijih regija.
Stanovništvo EU-a sve je starije i u narednim će se godinama broj stanovnika početi smanjivati. U 2020. je 34 posto stanovništva EU-a živjelo u regiji čiji se broj stanovnika smanjuje. Predviđa se da će u 2040. ta brojka dosegnuti 51 posto.
Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira izjavila je kako 8. izvješće o koheziji jasno ukazuje na važnost kohezijske politike u poticanju konvergencije i smanjenju nejednakost među zemljama i regijama EU-a.
- U izvješću su mapirana područja za koja države članice i regije moraju učiniti više i ostvariti bolje rezultate. To nam omogućuje da iz prošlosti izvučemo pouke kako bismo se bolje pripremili za buduće izazove. Moramo ubrzati donošenje i provedbu programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. kako bismo mogli nastaviti podupirati regije u oporavku od pandemije, u potpunosti iskoristiti prelazak na zelenu i digitalnu Europu te ostvariti dugoročni rast – kazala je Elisa Ferreira.
Osmo izvješće o koheziji uključit će se, kako je najavljeno, u rasprave na predstojećem kohezijskom forumu 17. i 18. ožujka, na kojem će se okupiti predstavnici institucija EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela iz svih država članica, socijalnih i gospodarskih partnera, nevladinih organizacija i akademske zajednice. Na forumu će se raspravljati o tome kako se kohezijskom politikom može osigurati da nijedna regija ne bude zapostavljena u tekućim strukturnim promjenama te da sve regije mogu iskoristiti prednosti zelene i digitalne tranzicije.
- U Izvješću se ističe podatak da su se u proteklom desetljeću smanjile razlike u području zdravstva u EU-a, no činjenica je da svi građani i dalje nemaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u raznim dijelovima Unije. Nedopustivo je da u određenim istočnim državama članicama smrtnost od pojedinih bolesti bude znatno veća nego u onim zapadnim. Hrvatski građani moraju imati jednak pristup zdravstvenim uslugama i kvalitetnim programima prevencije i ranog otkrivanja karcinoma kao i građani najrazvijenijih zemalja“ – istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ/EPP) nakon što je na sjednici Odbora za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta u Bruxellesu sudjelovao u razmjeni mišljenja s povjerenicom Ferreirom.
Sokol ocjenjuje da je prilikom evaluacije financiranih projekata kohezijske politike i mjerila u kontekstu zdravstva potrebno preispitati naknadne zdravstvene ishode pojedinog projekta da bi se mogli pratiti učinkovitost i rezultati, odnosno da možemo vidjeti koliko je neki zdravstveni projekt uspješan ili ne.
- U nadolazećim godinama Europska unija će ponajviše biti usredotočena na zelenu i digitalnu tranziciju koje će donijeti nove mogućnosti i prilike, ali će i iziskivati znatne strukturne promjene koje mogu dovesti do novih regionalnih razlika. Problem je što nisu sve države članice i regije u jednakoj mjeri spremne za digitalnu i zelenu tranziciju, prvenstveno što se tiče infrastrukture – istaknuo je zastupnik Sokol.
Naglašava kako će za uspješnu tranziciju biti potrebno proširiti pristup širokopojasnom internetu, ulagati u IT opremu i poticati digitalne vještine.
- To će pomoći ruralnim područjima jer su ondje internetske veze često spore, a digitalne vještine ispod prosjeka. Brži pristup internetu omogućit će većem broju ljudi da rade od kuće i unaprijedit će pristup internetskim uslugama, uključujući osposobljavanje, zdravstvene usluge i e-trgovinu - kaže Sokol.
Napominje da ruralna područja i slabije razvijene regije uvelike zaostaju za tranzicijskim i razvijenijim regijama u pogledu tercijarnog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina.
- Da bi Europa u budućnosti mogla bila konkurentna, potrebno je više ulagati u obrazovanje i osposobljavanje ljudi u tim područjima, uključujući njihove vještine te potencijal za poduzetništvo i inovacije. To će biti ključno za uspješno snalaženje u predstojećoj zelenoj i digitalnoj tranziciji – rekao je zastupnik Sokol.
