Procjenjuje se da su poduzeća sa sjedištem u EU-u 2018. uložila oko milijardu eura u softver otvorenog koda, što je dovelo do pozitivnog učinka na europsko gospodarstvo u iznosu od 65 do 95 milijardi eura. Pokazuju to rezultati studije o analizi gospodarskih posljedica softverskih i hardverskih rješenja otvorenog koda na europsko gospodarstvo, koje je objavila Europska komisija.
U studiji se predviđa da bi se povećanjem sredstava uloženih u softver otvorenog koda od 10 posto godišnje generiralo dodatnih 0,4 posto do 0,6 posto BDP-a, kao i osnovalo više od 600 dodatnih poduzeća u području IKT-a u Europskoj uniji.
Kako je istaknuto, studije slučaja pokazuju da bi javni sektor nabavom softvera otvorenog koda umjesto vlasničkog softvera mogao smanjiti ukupne troškove, izbjeći ovisnost o pružatelju usluga i time povećati digitalnu autonomiju.
U studiji se daje niz konkretnih preporuka za javnu politiku usmjerenu na postizanje digitalno autonomnog javnog sektora, istraživanja i inovacija koje omogućuju europski rast te digitalizirane i konkurentne industrije.
Rezultati studije, kako poručuju iz EK, dugoročno bi se mogli upotrijebiti za jačanje dimenzije otvorenog koda u razvoju budućih politika u području softvera i hardvera za industriju EU-a.
Europska komisija od listopada 2020. ima vlastitu novu Strategiju za softver otvorenog koda za razdoblje 2020.–2023, kojom se dodatno potiče transformativni, inovativni i suradnički potencijal otvorenog koda u cilju postizanja ciljeva sveobuhvatne digitalne strategije Komisije i doprinosa programu Digitalna Europa. Ta strategija promiče razmjenu i ponovnu uporabu softverskih rješenja, znanja i stručnosti kako bi se pospješile usluge i smanjili troškovi za društvo.
Europski parlament usvojio je u travnju program Digitalna Europa, prvi financijski instrument EU-a posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeće i kod građana.
Cilj mu je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.
Više od 7,5 milijardi eura uložit će se u pet područja: superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.
