Izglasana odluka: Države članice EU izdvajat će 3 posto BDP-a na istraživanja i inovacije

Države članice EU-a trebale bi izdvajati tri posto svog BDP-a na istraživanja i inovacije, potrebna je veća uključenost privatnog sektora i bolja suradnja industrije i znanstveno-akademske zajednice.

Ovo su neki od ciljeva Europske komisije u sklopu novog Europskog istraživačkog prostora (EIP) za istraživanje i inovacije kojeg su zastupnici Europskog parlamenta premoćnom većinom podržali.

Rezolucija o novom EIP-i podržana je sa 634 glasova za, 5 protiv i 57 suzdržanih.

Istraživanje i inovacije pokazale su se ključnima za održavanje europske otpornosti tijekom pandemije, a zastupnici ističu da se ulaganja trebaju nastaviti i nakon završetka pandemije.

Europarlamentarci su pozdravili cilj od 3 posto BDP-a za istraživanje i inovacije koje bi države članice trebale ostvariti do 2030. godine. Također se zalažu da se nacionalno javno financiranje istraživanja i razvoja zajedničkih programa i europskih partnerstava poveća s ispod 1 posto na 5 posto.

"Dvadeset godina od pokretanja europskog istraživačkog prostora, EU se nalazi pred vrlo velikim zdravstvenim, ekonomskim i društvenim izazovima. Da bi se cilj izdvajanja 3% BDP-a do 2030. ostvari, potrebna nam je istraživačka izvrsnost, međunarodna suradnja, otvorenost, uključivost i akademska sloboda. Potrebno je uskladiti EIP s europskim obrazovnim prostorom, povećati javna ulaganja i usvojiti Pakt EU-a za istraživanje i inovacije", rekao je izvjestitelj Cristian-Silviu Busoi (EPP).

Tijekom sljedećih sedam godina, EU će uložiti 95,5 milijardi eura kroz program Obzor na temeljne znanstvene projekte i prekograničnu suradnju u istraživanjima koje će izvoditi deseci tisuća znanstvenika iz 27 država članica. U ovom razdoblju veći naglasak je stavljen i na regije koje su slabije zastupljene, poput jugoistočne Europe, kako bi se premostio inovacijski jaz. Dogovoreno je kako će oko tri milijarde eura biti potrošeno na proširenje sudjelovanja država članica koje u pravilu dobivaju manje bespovratnih sredstava.

No, mnogi zastupnici su u više navrata istaknuli da to i dalje nije dovoljno jer Europska unija uvelike zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, Japanom i Izraelom po pitanju ulaganja u istraživanja. Rješenje bi se moglo nalaziti u poticanju privatnog sektora na povećanje ulaganja u istraživanje i inovacije.

"Znamo da je privatni sektor i njegova uloga vrlo važni kako bi se povećali istraživački kapaciteti u Europi i iskoristile nove tehnologije i inovacije te kako bi Europa ostala održiva. Moramo olakšati SME-ovima pristup sredstvima i moramo ih više poduprijeti time što ćemo im smanjiti birokratske prepreke. Moramo prevladati taj jaz između industrije i sveučilišta i to tako da rezultati istraživanja pridonose boljitku ljudi", izjavila je talijanska zastupnica Elena Lizzi (ID).

Veća povezanost istraživanja i poduzetništva stvara veće mogućnosti za nastanak jednoroga, startupova te malih i srednjih poduzeća. EU bi trebala stvoriti digitalni ekosustav koji doprinosi tehnološkim inovacijama i povećanju broja malih i srednjih poduzeća, uglavnom putem hubova za digitalne inovacije, ističu zakonodavci. Industrija i mala i srednja poduzeća također mogu imati važnu ulogu u doprinosu dugoročnim ulaganjima i premošćivanju „doline smrti“ - kritične rane faze pokretanja poduzeća, prije nego što postigne održiv novčani tok.

Među najvažnijim novim prijedlozima Komisije ističu se ažuriranje definicije i taksonomije vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja europskih istraživača i znanstvenika (ESCO) koja bi trebala biti završena do kraja ove godine. Komisija također radi popis vještina i zanimanja koje treba uključiti u klasifikaciju ESCO-a da se poboljša položaj profesije znanstvenika. Nova taksonomija bit će prenesena na nacionalnu razinu u sklopu europskog programa mobilnosti.

Zastupnici u Europskom parlamentu ističu da je kriza covida-19 utjecala na mnoge mlade istraživače koji su imali manje mogućnosti za dovršetak svojih projekata. Također, žene zauzimaju samo 24% vodećih mjesta u sektoru visokog obrazovanja u EU, a i dalje su nedovoljno zastupljene među studentima doktorskih studija u mnogim prirodoslovnim predmetima. Naglašavaju važnost osnaživanja žena i djevojaka za započinjanje znanstvene karijere i pozivaju na stvaranje sinergije između visokog obrazovanja, istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva.

"Moramo motivirati zemlje članice za ispunjenje ciljeva, dati im više autonomije i samostalnosti u djelovanju. Moramo poticati i pomladak europskih znanstvenika jer imamo veliki odljev mozgova, pogotovo iz srednje i istočne Europe. Ne smijemo zaostati za našim geopolitičkim konkurentima. Moramo zaštiti slobodu našeg znanstvenog istraživanja", istaknuo je zastupnik Ivars Ijabs (Renew).

Hrvatski zastupnik u Parlamentu, Tomislav Sokol (EPP), rekao je kako Europska unija mora olakšati sudjelovanje hrvatskih sveučilišta i znanstvenih instituta u europskim istraživačkim projektima.

„Kao znanstvenik iz Hrvatske i bivši pomoćnik ministra znanosti, naglašavam da je nužno da se provedbom paketa „Širenje sudjelovanja i jačanje Europskog istraživačkog prostora” pruži podrška i manje uspješnim državama članicama i otklone uzroci njihovog slabijeg sudjelovanja. Siguran sam da se, u sinergiji s ulaganjem u infrastrukturu i ljudski potencijal putem kohezijske politike, taj cilj može ostvariti uz zadržavanje izvrsnosti kao glavnog kriterija i vodilje. To je jedini način da hrvatska sveučilišta i znanstveni instituti ravnopravno sudjeluju u rastu i razvoju kojem se nadamo“, rekao je zastupnik Sokol.

Europski istraživački prostor (EIP) za istraživanje i inovacije pokrenut je 2000. godine, u kontekstu Lisabonske strategije, radi rješavanja fragmentacije EU-ovog istraživačkog i inovacijskog sustava. Njegov je cilj izgradnja zajedničkog znanstvenog i tehnološkog prostora za EU, poticanje slobodnog kretanja istraživača, znanstvenih spoznaja i inovacija te podupiranje konkurentnije europske industrije.

„Višegodišnjim financijskim okvirom i instrumentom EU sljedeće generacije, uz nužno jače povezivanje javnog sustava istraživanja i inovacija s privatnim sektorom i gospodarstvom, mogu se postaviti temelji za modernu i održivu Europu te smanjiti zaostatak za drugim dijelovima svijeta, poput SAD-a“, dodao je zastupnik Sokol.