“Na početku rada ovog saziva Parlamenta zadali smo glavne teme kojima ćemo se baviti, a dvije ključne su digitalno i zeleno. Digitalizacija je osnova konkurentnosti javnog i privatnog sektora u bilo kojoj državi”, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego na panelu na kojem su sudjelovali i potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju Hajdi Ćenan te direktor Infosita i predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK Goran Mrvoš.
Ta je rasprava održana u sklopu seminara o digitalnoj tranziciji, izazovima i prilikama, što ga je u okviru Media festa u Fažani organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
'Ključno je ne raditi stvari danas kako smo ih radili jučer i misliti da će biti bolje sutra. Digitalizacija kao proces treba u tvrtkama i u javnom sektoru ići od top menadžmenta prema dolje. Odluka se donosi gore i onda se stvari slažu i unaprjeđuju. Od toga ne treba bježati i digitalizaciju treba iskoristiti kao svoju prednost, pri čemu je glavno pitanje tko će brže i prije. Digitalizacija ulazi u baš sve segmente društva i nema nikoga tko neće osjetiti njene benefite', izjavio je Flego.
Dodao je kako je Europa toga svjesna, ali i da mi kao Europa ne stojimo najbolje. Naglasio je kako je američki pristup skroz otvoren i liberalan, tržište diktira sve, a tek onda dolaze zakoni.
“U Europi je pristup sasvim drugačiji. Prvo je regulirati sve čvrstim zakonima i zbog toga vozimo brzinu ili dvije sporije od Amerike, a da ne govorimo o Kini gdje je jedna glava i milijun ruku. Mi smo svjesni svega toga”, istaknuo je Flego naglašavajući i važnost obrazovanja.
Također je istaknuo kako je novac na raspolaganju i nije ga nikad više bilo, počevši od programa Digitalna Europa do drugih EU sredstava.
“ Ali nema besplatnog ručka, tako nema ni besplatnog novca. Europa se zadužila i pitanje punjenje proračuna je otvoreno, bankama će taj novac trebati vratiti. Novi porezi su na stolu. Jedan od izvora bit će digitalni porez. Bit će puno zakonskih rješenja koja će definirati digitalizaciju. Želimo poboljšati digitalno tržište. Ključno je kako će države članice napraviti planove oporavka i otpornosti. Hrvatska ima generacijsku šansu koja se za naših života neće ponoviti', istaknuo je Flego.
Što se tiče digitalnog poreza, kazao je kako postoji cijeli niz kompanija koje odlično posluju, ali voze jako dobar slalom po pitanju izbjegavanja plaćanja poreza. Ne oporezuje se tamo gdje se profit ostvaruje. U Eu se želi postići i da svi prodavatelji na digitalnim platformama plaćaju svoj dio poreza.
Hajdi Ćenan je kazala kako Europa uvijek želi regulirati i predvidjeti sve moguće scenarije zbog čega imamo zakone koji nas koče.
“Moraš predvidjeti koje su sve prepreke na putu koje te koče da bi mogao uspjeti. Ako govorimo o digitalizaciji kao osnovi za nove tehnologije, europska startup scena zaostaje za američkom i kineskom. Regulativa dobro dođe da štiti neke naše vrijednosti, ali ako usporedimo brojeve, brojeve jednoroga, startupa koji vrijede milijardu dolara ili više, Amerika ima pet do šest puta takvih tvrtki više”, kazala je Ćenan.
Govorila je i tome kako su europske valuacije startupa bitno drugačije od britanskih ili američkih što dovodi do odlaska tvrtki izvan EU-a..
“ Ako negdje postoji regulativa koja dobro funkcionira, zašto izmišljati toplu vodu. takve dobre zakonske regulative treba samo preslikati na EU, poput one koju ima Velika Britanija koja ima daleko više jednoroga od Europe, ali ona sada nije u EU pa se to ne može pribrojiti. U Europi sve traje i traje, godinama traje, ne možemo opet čekati pet ili deset godina, treba se pokrenuti, naglasila je Hajdi Ćenan.
Goran Mrvoš je kazao kako kao udruženje nisu bili uključeni u izradu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Smatra kako na razini Europe i Hrvatske nema dovoljno dijaloga između zakonodavaca i poslodavaca zbog čega nastaju zakoni koji nemaju stvarnog doprinosa za društvo.
“Nacionalni plan za oporavak i otpornost predviđa novac za digitalno, a nas iz IT industrije nitko nije ni pitao što nam treba. IT sektor ima sve više 'virtualnih građana' koji shvaćaju prednosti digitalizacije i koji iz Hrvatske u potpunosti rade za strance ili ovdje rade jako malo”, izjavio je Mrvoš.
Naglasio je i koliko je važno proglasiti IT vertikalnom strateškom industriju u strategiji pametne specijalizaije, propusti li se opet ta šansa možemo računati da u idućih deset godina neće biti velikog napretka.
Ćenan je na panelu otklonila i strah da će umjetna inteligencija, odnosno roboti zamijeniti ljude.
“Svaka industrijska revolucija je dovela do promjene opisa poslova, zbog tehnologije neka radna mjesta nestaju – tko se sjeća operatera u telefonskim centralama? Nitko ne razmišlja da je zbog mobitela nastalo bezbroj novih poslova koji nisu postojali niti prije pet, a kamoli 30 godina. Strojevi mogu neke poslove odraditi bolje nego ljudi, ali to ne znači da će strojevi zamijeniti sve”, naglasila je.
“'Čovjek se ne smije izgubiti, ljudi će dobiti priliku da se bave kreativnom industrijom i stvaranjem”, kazao je Goran Mrvoš.