Nova verzija pretpristupnog financijskog programa IPA III predstavlja najvažniji alat Europske unije u politici proširenja u sljedećim godinama. Ovim se programom zapadnom Balkanu šalje pozitivna poruka da je Europska unija i dalje odlučna podržati regiju na putu k europskim integracijama, kaže hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP) odgovarajući na naš upit o tom programu i prioritetima u korištenju sredstava.
Instrument će, ističe, podržati zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u usvajanju i provedbi ključnih političkih, institucionalnih, društvenih i gospodarskih reformi kako bi se uskladile s vrijednostima, standardima, politikama i pravilima EU-a.
- S obzirom na to da sam kontinuirano posvećena europskom putu zapadnog Balkana, imenovana sam ispred EPP-a za suizvjestiteljicu Europskog parlamenta u pregovorima s Komisijom i Vijećem. U pregovorima sam osigurala veću ulogu Europskog parlamenta u nadzoru i provedbi instrumenta IPA III, kao i bolju vidljivost budućih projekata u zemljama korisnicama, kako bi građani tih zemalja bili u potpunosti svjesni koliko Europska unija pomaže zapadnom Balkanu. Instrument IPA III ključni je za podršku daljnjem procesu reformi, što je u konačnici jedini mogući put za zapadni Balkan prema europskoj perspektivi – naglašava zastupnica Zovko.
U listopadu prošle godine u Splitu je organizirala prvu konferenciju o IPA III, financijskom paketu vrijednom više od 14 milijardi eura, na kojoj je istaknula kako će novac dobijati oni koji budu najspremniji. Pitali smo sada u koje svrhe se može iskoristiti taj financijski paket za zapadni Balkan.
- Glavni cilj instrumenta IPA III je pomoći zemljama zapadnog Balkana u europskoj integraciji i usklađivanju standarda, načela i zakonodavstva. S ukupnim iznosom od 14,2 milijarde eura, IPA III će podržati projekte u regiji koji omogućuju pravilno funkcioniranje institucija, reformu javne uprave i povećanje kapaciteta. Većina proračuna IPA III koristit će se za Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan, novu europsku strategiju koja će ulagati u oporavak regije, klimatske aktivnosti, kružno gospodarstvo i digitalnu tranziciju. Ove aktivnosti imaju za cilj mobilizirati dodatnih 20 milijardi putem potencijalnih ulaganja u zapadni Balkan – kazuje Željana Zovko.
Nadalje ističe kako je za Hrvatsku zanimljivo da IPA III također podržava prekograničnu suradnju u regiji, kao i suradnju između susjednih država, članica EU-a i država zapadnog Balkana, o čemu je govorila i na konferenciji u Splitu i ukazala na mogućnosti takve suradnje.
- IPA III je alat koji bi trebao povezati ljude bez obzira na granice, povezati građane i institucije, a sve u svrhu poboljšanja mobilnosti, suradnje i dobrosusjedskih odnosa – naglašava zaastupnica.
Pojašnjavajući tko su prihvatljivi korisnici, odnosno tko može dobiti sredstva za projekte, Zovko kaže kako će države korisnice predlagati projekte u godišnjim i višegodišnjim programima, a onda će Komisija ocjenjivati zrelost i učinkovitost projekata prije same dodjele sredstava.
- Nacionalni programi mogu uključivati projekte lokalnih zajednica, javnih i privatnih institucija, civilnog društva... Svaki projekt koji pokriva ciljeve unutar pet stupova IPA III, kao što su temeljna prava, dobro upravljanje, klima i održivost, konkurentnost i prekogranična suradnja mogu biti uključeni u nacionalne programe, dakle, ispunjavaju uvjete za potporu IPA III – pojašnjava zastupnica.
Zanimalo nas je i može li izdvojiti primjere nekih projekata prekogranične suradnje i njihovog utjecaja.
- IPA III još uvijek se nalazi u ranoj fazi, ali prethodnom verzijom instrumenta financirano je više od dvadeset izvrsnih primjera projekata prekogranične suradnje između Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Na konferenciji u listopadu prošle godine fokusirali smo se na projekte u Splitsko-dalmatinskoj županiji i susjednim županijama u Bosni i Hercegovini, između KBC-a Split i SKB-a Mostar, a koji su unaprijedili kvalitetu usluga u javnom zdravstvu i socijalnoj skrbi. Drugi primjer je projekt pametnih škola, koji je podržao zelena ulaganja u sedam školskih zgrada te potaknuo učenje i osnaživanje mladih o mjerama energetske učinkovitosti. Kroz projekt CODE Europska je unija pridonijela poboljšanju poslovne infrastrukture i usluga za podršku inovacijama i start-up okruženju u prekograničnom području. Svi ovi prekogranični projekti doprinose razmjeni mišljenja, znanja i iskustava s obje strane granice i osiguravaju dodatnu vrijednost procesu europskih integracija – kazuje Željana Zovko.
Jedno od aktualnih pitanje je kako zadržati mlade na ovim prostorima.
- Kako bi zadržali mlade na zapadnom Balkanu, moramo im dati priliku za rast i izgradnju održivog privatnog života u regiji. Tu mislim na ambiciozno obrazovanje, koje pruža brojne mogućnosti, te zdravu potražnju na tržištu rada. Ulaganja IPA III u društveno-ekonomski razvoj zemalja korisnica dovest će do otvaranja novih radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i bolje infrastrukture za mala i srednja poduzeća. Ekonomski i investicijski plan također uključuje stvaranje Garancije za mlade, inspirirano sličnim projektom u europskim državama. Ovisno o situaciji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, Garancija će pomoći mladima s pristupom visokom obrazovanju, te pri odrađivanju pripravništva i pronalaženju zaposlenja – ističe Zovko.
A na pitanje što ovaj financijski instrument može ponuditi Hrvatskoj, kaže kako kao dio stupa prekogranične suradnje, Hrvatska ima izravne koristi od IPA potpore kroz sudjelovanje u zajedničkim projektima u pograničnim područjima.
- Ulaganjem u europske integracije zemalja zapadnog Balkana, za koje se Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, snažno zalaže, EU pomaže rast prosperiteta i stabilnosti regije. IPA III gradi povjerenje i suradnju između zemalja Zapadnog Balkana, kao i s državama članicama koje graniče s njima. Kao zemlja s najdužom europskom vanjskom granicom, koja će uskoro biti primljena u schengenski prostor, strateški interes Hrvatske je mirno i sigurno susjedstvo i stabilnost na zapadnom Balkanu – ističe zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.
