MIPRO 2022

‘ICT tehnologija preuzima glavnu ulogu u oblikovanju društva i života danas‘

U pet dana predavači iz gotovo četrdeset zemalja održali su 15 savjetovanja, dva seminara, pet radionica i okrugli stol

45.međunarodni ICT skup MIPRO 2022 održao se u Opatiji i online, od 23. do 27. svibnja

 Mipro/screenshot/

Blockchain i kriptovalute u pametnim ekosustavima, GDPR, industrija 5.0, znanost o podacima i digitalna ekonomija samo su neke od tema radionica, predavanja i rasprava koje su održane prošlog tjedna u sklopu 45. međunarodnog ICT skupa MIPRO.

Skup je organiziran u hibridnom obliku, s naglaskom na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u pametnim i zelenim digitalnim ekosustavima. U pet dana predavači iz gotovo četrdeset zemalja održali su 15 savjetovanja, dva seminara, pet radionica i okrugli stol.

"Program ovogodišnjeg skupa MIPRO ukazuje na činjenicu da ICT tehnologija preuzima glavnu ulogu u oblikovanju društva i života danas. Mi kroz ova predavanja vizionarski predviđamo što nas čeka. Te promjene neće biti male i moramo im doskočiti", rekao je predsjednik programskog odbora MIPRO, akademik Karolj Skala.

"EU i Hrvatska se nalaze u fazi važnih strateških odrednica definiranih u „Smart and Green Strategy”. Provedbom Programa za obnovu i oporavak usvajanje i primjena novih tehnologija imaju istaknutu ulogu. Stvaranje novog gospodarstva i tržišnog prosperiteta jedino je moguće brzim i kvalitetnim prilagodbama novim paradigmama i platformama", rekao je Skala.

Na skupu je, između ostalih, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva predstavio projekt "Nacionalna platforma za jezične tehnologije". Željka Motika iz SDURDD-a istaknula je prednosti uvođenja nacionalne platforme koja bi trebala omogućiti uvođenje jezičnih tehnologija na temelju umjetne inteligencije u državnu upravu, osigurati višejezični pristup javnim sadržajima i uslugama za domaće i strane korisnike, olakšati pristup javnim sadržajima i uslugama osobama s invaliditetom te u konačnici pridonijeti standardizaciji jezika javne uprave.

Na plenarnoj raspravi "Pametna i zelena Hrvatska - kako je ostvariti?", predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević najavila je da planiraju u Rijeci uskoro otvoriti svoj ured s mogućnošću zapošljavanja većeg broja stručnjaka, a Aleksandar Roksandić, voditelj odjela integracijskog razvoja King ICT, održao je predavanje na kojem je predstavio projekt INUKING - interoperabilnost kritičnih infrastrukturnih podsustava u Cloud okruženju.

"Arhitektura cjelokupnog sustava i način na kojim smo osigurali interoperabilnost više odvojenih sustava kritične infrastrukture zaista je tehnološka inovacija i zahtjevan inženjerski pothvat. Pri razvoju, koristili smo domensko znanje većeg broja stručnjaka iz različitih tehnoloških vertikala i razvili rješenje koje istovremeno nadopunjuje postojeća rješenja, ali i proširuje portfelj tehničkih rješenja unutar Sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja", izjavio je Roksandić.

Predsjednik MIPRO-a (Hrvatske udruge za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju) Vedran Mornar rekao je da je ideja te udruge promovirati tehnologije.

"Samo novim tehnologijama i reindustrijalizacijom možemo osigurati prosperitet zemlje", rekao je Mornar, dodajući da je pandemija pokazala da pretjerana orijentacija na turizam "možda nije najsretnija" opcija.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ustvrdio je da je pandemija ubrzala procese digitalizacije i ukazala na dinamičnost radnog procesa.

"Za rad online nužno je osigurati internet velikih brzina pa planiranim zakonodavnim okvirom nastojimo smanjiti administrativne prepreke za razvoj i izgradnju informatičke i komunikacijske infrastrukture", izjavio je Butković, dodajući da je vlada prepoznala izazov razvoja brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa i donijela nacionalni širokopojasni plan.

U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica traži da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji.

Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije.

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je namijenila 20,4% sredstva za ulaganja u digitalizaciju i razvoj kompleksnih, integriranih usluga, uz 2,9 milijardi kuna u komponenti digitalne transformacije društva i javne uprave.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:50