Hrvatskoj odobreno dodatnih 580 milijuna eura

Europska komisija odobrila je dodatnih 580 milijuna eura Hrvatskoj za očuvanje radnih mjesta tijekom pandemije i nakon dva velika potresa 2020. koji su imali ozbiljan učinak na hrvatsko gospodarstvo.

Sredstva su iz operativnog programa Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru inicijative React-EU.

Potpora je usmjerena na podupiranje otpornosti tržišta rada, zapošljavanja, mala i srednja poduzeća i obitelji s niskim primanjima, kao i na izgradnju održivih temelja za zelenu i digitalnu tranziciju te održiv društveno-gospodarski oporavak.

Sredstva iz novog programa koristit će se za programe očuvanja radnih mjesta za oko 280 tisuća ljudi u sektorima koji su nerazmjerno pogođeni krizom, poput turističkog sektora, zdravstvenog sektora i proizvodnje hrane.

Iz istog fonda i za sličnu namjenu Belgija će dobiti tri milijuna eura, a Njemačka 48,5 milijuna eura.

Europski parlament i države članice EU-a postigle su dogovor o fondu React-EU u studenom 2020. godine, a zastupnici EP-a i Vijeće su sadržaj dogovora odobrili na plenarnoj sjednici u prosincu.

Radi se o paketu vrijednom 47,5 milijardi eura (50,5 milijardi eura u tekućim cijenama) koji će državama članicama biti raspoređen tijekom sljedeće dvije godine.

Resursi će biti dostupni putem strukturnih fondova EU-a, s 37,5 milijardi eura dodijeljenih za 2021. i 10 milijardi eura za 2022. Sredstva se članicama na raspolaganje daju u stopostotnom iznosu.

Europarlamentarci su se zalagali za to da državama bude dopušteno koristiti dodatna sredstva do kraja 2023., umjesto od 2022. što je bio prijedlog Komisije. Resursi će se dodijeliti u skladu s načelom partnerstva, uključujući lokalne i regionalne vlasti, kao i relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo i socijalne partnere.

Suizvjestitelj Andrey Novakov (EPP) neposredno nakon postizanja dogovora, i prije nego što su pravne tekstove odobrilo Vijeće i Europski parlament na plenarnoj sjednici, izjavio je kako je REACT-EU "udžbenički primjer kohezijske politike koja je dio oporavka".

"2020. je godina prekida, ali i godina oporavka", rekao je Novakov, "Tvrtke i zdravstvo teško su pogođene i ovo će financiranje donijeti dašak svježeg zraka. Nadamo se da će Vijeće nadvladati svoje unutarnje podjele kako bi omogućilo protok sredstava za oporavak širom EU".

Zastupnici su inzistirali na tome da se jači fokus stavi na ljude koji su najjače pogođeni krizom covida-19, uključujući prekogranične projekte.

Suizvjestiteljica iz redova socijaldemokrata, Constanze Krehl, dodala je da joj je drago što su se države članice složile sa stajalištem europarlamentaraca da se React-EU mora usredotočiti na socijalne posljedice covida-19, kao i na regije i ljude koji su najviše pogođeni krizom.

"To uključuje prekogranične projekte i potporu najugroženijim ljudima i mladima. Sva potrošnja mora poštivati ciljeve održivog razvoja, kao i Pariški klimatski sporazum - to bi trebalo biti samo po sebi razumljivo, ali dobro je podsjetiti države članice na te obveze", rekla je tada Krehl.

Na izradi paketa za sanaciju štete izazvanu krizom sudjelovala su i dva hrvatska zastupnika u Parlamentu, Tomislav Sokol i Karlo Ressler, koji su se zalagali da se sredstva prvenstveno dodjele najslabije razvijenim članicama EU-a.