Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta Europske unije u narednom desetljeću. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva trebala bi dovesti do novih mogućnosti za poduzeća i potrošače te razvijanja digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Digitalne tehnologije također imaju ključnu ulogu u preobrazbi europskog gospodarstva i društva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050., što je jedan od ciljeva koji su dogovorili čelnici Unije.
Pitali smo naše zastupnike u Europskom parlamentu kako ocjenjuju položaj Hrvatske u odnosu na druge države članice EU-a i ostatak svijeta po pitanju digitalne transformacije.
Biljana Borzan, potpredsjednica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata, istaknula je da prema digitalnom indeksu koji objedinjuje važne elemente vezane za stupanj digitalizacije kao što su ljudski kapital, infrastruktura, digitalizacija javne uprave i slično, Hrvatska je malo ispod EU prosjeka.
"Međutim, unutar EU su velike razlike pa su tako četiri najjače europske države po stupnju digitalizacije odmah iza SAD, međutim EU kao cjelina je iza velikog broja država kao što su Švicarska, Norveška, Island, Australija, Izrael, Japan, Kanada ili Novi Zeland", dodaje hrvatska zastupnica.
Na pitanje što je potrebno učiniti kako bi se dodatno potaknula digitalizacija, Borzan smatra da je u Hrvatskoj nužno osigurati kvalitetnu infrastrukturu.
"Premda velik broj kućanstava u Hrvatskoj ima pristup internetu, jako su velike razlike između urbanih i ruralnih sredina. Uz to, Hrvatska nije daleko odmaknula u pripremama za tehnologije budućnosti, a što se tiče 5G mreže, do sada je provedeno jedno testiranje. Međutim, valja pohvaliti veliki uspjeh lokanih sredina u privlačenju sredstava iz WiFi4EU programa za besplatan internet na javnim prostorima", smatra Borzan i dodaje da se posebna pažnja treba posvetiti jačanju pitanju digitalne pismenosti i premošćivanju digitalnog jaza.
"Važno je da za krajnje korisnike digitalno bude opcija, ali ne i jedina mogućnost", ističe socijaldemokratkinja.
Zastupnica kao priliku za Hrvatsku ističe novi Digitalni Program koji teži 7,6 milijardi eura, mogu ga koristiti mali i srednji poduzetnici, a odnosi se prije svega na ulaganje u digitalne tehnologije i infrastrukturu. Namijenjen je i ulaganju u razvoj umjetne inteligencije, kibersigurnost, razvoj digitalnih vještina i kroz sektorsku digitalizaciju.
"Nadam se da će ga Hrvatska koristiti bolje nego što smo koristili europska sredstva koja su nam do sada bila na raspolaganju", zaključuje europarlamentarka.
