Hrvatska napredovala za jedno mjesto po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku

Hrvatska je u 2021. godini napredovala za jedno mjesto na ljestvici zemalja Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, pokazuju službeni podaci Eurostata objavljeni u ponedjeljak.

Prema izvješću europskog statističkog ureda, Hrvatska je na razini BDP-a po glavi stanovnika, mjeren standardnom kupovne moći, prestigla Slovačku i svrstala se uz Latviju.

U 2021., hrvatski BDP po stanovniku bio je na 70% prosjeka EU-a, što pokazuje napredak u odnosu na 2020., kad je BDP po stanovniku u Hrvatskoj bio na 64% od europskog prosjeka.

Time je Hrvatska sustigla Latviju, koja u 2021. bila na 71% prosjeka EU-a. Lošije od Hrvatske po životnom standardu u EU stoje Slovačka (zaostaje 32% u odnosu na prosjek EU), Grčka (35% niži BDP po stanovniku od EU prosjeka) i Bugarska (45% niže od prosjeka EU-a).

Prema zacrtanom cilju iz Nacionalne razvojne strategije, Hrvatska bi do 2030. trebala doseći 75 % prosjeka EU-a BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći. Osim toga, u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost naglašeno je da je BDP po stanovniku u ruralnim područjima Hrvatske za trećinu niži od prosjeka EU-a te se stoga planira nastavak započete transformacije poljoprivrede, uključujući digitalizaciju usluga javne uprave za poljoprivrednike, bolje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i digitalizaciju poslovanja.

Države članice EU, Europski parlament i Europska komisija u prosincu 2020. su dogovorili plan oporavka kako bi se lakše otklonile gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Europski parlament je u rezoluciji usvojenoj u lipnju 2021. zatražio da nacionalni planovi oporavka država članica EU-a budu u potpunosti usklađeni s potrebama i ciljevima pravednog i zelenog rasta te digitalne transformacije.

Luksemburg i Irska su u 2021. zabilježile najvišu razinu BDP-a po stanovniku u EU, od 177% i čak 120% iznad prosjeka EU-a. Slijede ih Danska, Nizozemska, Švedska, Belgija i Austrija, svaka s BDP-om po stanovniku više od 20% iznad prosjeka. Zemlje EFTA-e (Europsko udruženje za slobodnu trgovinu) Norveška i Švicarska imaju razinu BDP-a po stanovniku od 63% odnosno 59% iznad prosjeka EU-a.

Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku među 36 zemalja uključenih u analizu Eurostata. To je dijelom posljedica velikog broja prekograničnih radnika koji doprinose BDP-u, ali nisu dio domicilne populacije Luksemburga čiji se broj koristi za izračunavanje BDP-a po stanovniku.

Visoka razina BDP-a po glavi stanovnika u Irskoj djelomično se može objasniti prisutnošću velikih multinacionalnih tvrtki koje doprinose irskom BDP-u, dok se velik dio prihoda ostvarenog od njihove proizvodnje vraća krajnjim vlasnicima tvrtki u inozemstvo.

Dok je BDP uglavnom pokazatelj razine ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja (SIP) je pokazatelj koji je bolje prilagođen za opisivanje materijalnog blagostanja kućanstava. Razine stvarne individualne potrošnje su homogenije od razine BDP-a po stanovniku, ali i dalje pokazuju značajne razlike diljem Europe.

U 2021. devet država članica zabilježilo je SIP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći iznad prosjeka EU-a. Luksemburg (46%) bila je jedina država članica koja je zabilježila SIP po stanovniku 25% ili više iznad prosjeka EU-a. U Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Austriji, Švedskoj, Finskoj i Francuskoj razine su bile 10% ili više iznad prosjeka EU.

Šest država članica zabilježilo je stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku od 25% i više ispod prosjeka EU-a- Hrvatska (27%), Latvija (29%), Mađarska (30%) i Slovačka (30%), dok je Bugarska zabilježila SIP po stanovniku 37% ispod prosjeka EU. Irska, koja ima drugu najvišu razinu BDP-a po stanovniku u EU-u, ima potrošnju po stanovniku 10% ispod prosjeka EU-a.