‘Građani će većini javnih usluga moći pristupiti jednim klikom iz vlastita doma‘

Odbor za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta održao je razmjenu mišljenja s Europskom komisijom o novom prijedlogu kojim se uspostavlja europski okvir za digitalni identitet.

Komisija je u lipnju ove godine donijela prijedlog uredbe o europskom digitalnom identitetu kojim se od država članica zahtijeva da izdaju lisnicu za europski digitalni identitet u okviru prijavljenog sustava elektroničke identifikacije. Treba napomenuti da za građane digitalna lisnica neće biti obavezna.

Predstavnik Komisije Norbert Sagstetter istaknuo je kako se sustav temelji na zajedničkim tehničkim standardima i u okviru europske kibersigurnosne certifikacije i Opće uredbe o zaštiti podataka.

Konkretnije, prijedlogom se nastoji osigurati univerzalan pristup građana i poduzeća sigurnoj i pouzdanoj elektroničkoj identifikaciji i autentifikaciji s pomoću osobne digitalne lisnice na mobilnom telefonu. Ta će lisnica biti dostupna za široku upotrebu u svrhu identifikacije i autentifikacije. Trebao bi ju prihvatiti javni sektor diljem EU-a, privatni pružatelji usluga koji zahtijevaju snažnu autentifikaciju korisnika i vrlo velike internetske platforme. Ostale privatne pružatelje usluga se potiče da prihvate lisnicu.

Izvjestiteljica Parlamenta Romana Jerković (SDP/S&D) naglasila je kako prijedlog uredbe predstavlja važan korak u europskoj integraciji i kako se radi o vrlo značajnom doprinosu prosperitetu i razvoju jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a.

Provedba prekograničnog okvira za pouzdane digitalne identitete ključni je alat za jačanje četiri temeljne slobode unutarnjeg tržišta – slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala.

- Povećana potreba za mogućnosti pristupanja javnim i privatnim servisima postala je posebno izražena za vrijeme krize koronavirusa. Po najnovijim podacima, u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima 25. mjesto među državama članicama EU-a. Uz velike financijske uštede, digitalizacija javne uprave donosi brojne prilike za povećanjem transparentnosti rada državnih institucija što je Hrvatskoj prijeko potrebno. Vrijeme je da preokrenemo negativne trendove i da kroz digitalizaciju javne uprave, država postane stvarni servis građana i poduzeća - izjavila je Jerković.

Putem digitalne lisnice građani će na svojim pametnim telefonima putem aplikacije moći pohraniti osobne dokumente (npr. osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, zdravstveni karton) i koristiti ih za razne svakodnevne potrebe u lokalnoj zajednici, ali i u ostatku Europe. Primjerice, pomoću digitalnog identiteta moći ćemo pristupiti društvenim mrežama, podnijeti poreznu prijavu, prijaviti se u hotel ili na ulazu u klub dokazati svoju dob.

Treba istaknuti kako će digitalna lisnica biti posebno korisna za prekogranično korištenje, odnosno omogućit će građanima da otvore bankovni račun, unajme automobil, upišu se na fakultet ili sveučilište u drugoj državi.

- S novim EU okvirom za digitalni identitet želimo uspostaviti u potpunosti interoperabilan i funkcionalan paneuropski e-građani sustav koji će građani i poduzeća moći koristiti u jednakoj mjeri u nacionalnom i prekograničnom prometu za sve vrste usluga koje zahtijevaju potvrdu autentičnosti korisnika i njihovih osobnih dokumenata - dodala je Jerković.

Digitalni novčanik će omogućiti korisniku da pohrani sve osobne dokumente na jednom mjestu, a imat će jednaku snagu pred zakonom kao papirnati dokumenti. Novim okvirom želi se pojednostaviti procedure, povećati učinkovitost javnih servisa i uštedjeti dragocjeno vrijeme.

- Za građane će to značiti da više neće morati trčati od jednog do drugog šaltera kako bi im netko rekao kako im nedostaje jedan obrazac, već će većini javnih usluga moći pristupiti jednim klikom iz vlastita doma - naglasila je izvjestiteljica.

Osim vodećeg odbora za industriju, u razmjeni mišljenja sudjelovali su i odbori za unutarnje tržište, građanske slobode i pravosuđe, koji su zaduženi za izradu mišljenja na nacrt izvješća.

Najveći broj pitanja koja su eurozastupnici postavljali odnosio se na zaštitu podataka, odnosno kako će i u kojoj mjeri biti zaštićeni osobni korisnički podaci. Belgijski zastupnik Pascal Arimont (EPP) pitao se kako će se osigurati siguran prijenos dokumenta iz jedne u drugu državu i hoće li delegirani akt biti dobar pravni temelj, dok češki zastupnik Mikuláš Peksa (Zeleni/EFA) predlaže uspostavu sigurnosnih mehanizama na razini država članica.

Komisija odgovara kako je cilj do rujna sljedeće godine imati prvu skicu provedbe uredbe, a nakon završetka pregovora će skicu ažurirati sukladno zaključku pregovora.

- Istraživanja pokazuju kako 72 posto korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kad koriste svoje račune na društvenim mrežama, dok 63 posto građana EU-a želi siguran, jedinstveni digitalni identitet za pristup svim internetske usluge. Jedan od glavnih ciljeva novog zakona je povratiti kontrolu građana nad osobnim podacima i njihovom dijeljenju. Kao glavna izvjestiteljica Europskog parlamenta, u svom radu ću poseban naglasak staviti na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, podizanju sigurnosti internetskog okruženja za korisnike, te na olakšavanju pristupa privatnim i javnim uslugama kroz njihovu digitalizaciju - zaključila je Jerković.