Grad Sveti Ivan Zelina pokrenuo platformu ‘Otvoreni grad‘ i podigao razinu transparentnosti

Grad Sveti Ivan Zelina odlučio je podići transparentnost vođenja grada na višu razinu od one koja je trenutačno zakonski određene i biti među prvima u Hrvatskoj koji će svojim mještanima omogućiti da pristupe svojim financijskim karticama.

Platforma Otvoreni grad trenutačno se sastoji od četiri glavna dijela – iProračun, Otvoreni podaci, iTransparentnost i Financijska kartica građana.

Sekcija iProračun omogućuje prikaz podataka iz gradskog proračuna kroz niz jednostavnih grafikona, a iTransparentnost pregled financijskog djelovanja i izdanih i zaprimljenih poslovnih dokumenata. Odjeljak Otvoreni podaci omogućuje pristup javno dostupnim informacijama kroz prikaz relevantnih statističkih, brojevnih i raznih drugih pokazatelja sistematiziranih na jednom centralnom mjestu. Financijskim karticama građani mogu pristupiti putem sustava NIAS i tako dobiti uvid u komunalne, vodne i druge naknade.

"Grad Sveti Ivan Zelina već godinama od Instituta za javne financije dobiva najvišu ocjenu za transparentnost gradskog proračuna, a na ovaj način omogućen je još veći nivo transparentnosti i uvid u gradske financije od zakonski propisanog", izjavio je prilikom predstavljanja platforme gradonačelnik Sveti Ivan Zeline Hrvoje Košćec, "Ono što je najbitnije, građani putem platforme Otvoreni grad imaju punu funkcionalnost i korisne usluge kojima mogu pristupiti putem računala, tableta i pametnih telefona".

Platformu Otvoreni grad izradila je tvrtka Libusoft Cicom, a u planu je njezina nadogradnja novim uslugama. Platforma Otvoreno, inače, spaja javnu upravu i građane te uz pomoć nje, građani mogu provjeriti kako funkcionira njihova županija, grad ili općina te sudjelovati u procesu donošenja odluka.

Prvi hrvatski grad koji je pokrenuo platformu bio je Bjelovar, a slijedio ga je grad Sveta Nedelja, Kutina, Kastav, Pregrada i Đakovo.

Spomenimo još kako je Europska komisija početkom prošle godine predstavila viziju i puteve do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030., a jednu od okosnica digitalnog kompasa EU-a čini upravo digitalizacija javne uprave. EU želi da u digitalnom desetljeću sve ključne javne usluge postanu dostupne na internetu, a zastupnici Europskog parlamenta još su naglasili da je modernizacija europskih javnih uprava jedan od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

U izvješću o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027., europarlamentarci navode da je modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije "ključna za smanjenje administrativnog opterećenja za industriju i građane općenito, a to se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima".