Protiv Googlea je podignuta još jedna tužba. Ovog puta američkog tehnološkog diva optužuje se da je kršio pravila privatnosti i pratio korisnike, čak i nakon što su isključili opciju praćenja lokacija.
U tužbi koju su pokrenuli District of Columbia i tri savezne države navodi se da je Google "sustavno" obmanjivao potrošače o tome kako se njihove lokacije prate i koriste. Također kaže da je kompanija "zavela korisnike" da povjeruju kako mogu kontrolirati informacije koje se o njima prikupljaju.
"U stvarnosti, potrošači koji koriste Googleove proizvode ne mogu spriječiti Google u prikupljanju, pohranjivanju i ostvarivanju profita na njihovoj lokaciji. Google ima mogućnost da bez presedana svakodnevno prati živote svojih korisnika", navodi se u tužbi.
Google se još optužuje i da koristi takozvane mračne uzorke, marketinške tehnike koje namjerno zbunjuju korisnika da prihvati prikupljanje osobnih podataka.
Prikupljanje podataka o lokaciji iznimno je važno za poslovanje tvrtki poput Alphabeta jer o tome ovise prihodi od digitalnom oglašavanju. Google inače generira veće prihode od internetskog oglašavanja od svih ostalih svjetskih tvrtki, a samo u 2020. godini zabilježio je 150 milijardi dolara prihoda od digitalnog oglašavanja.
Pravni se postupak odnosi na otkriće Associated Pressa iz 2018. Tada je otkriveno da ako osoba isključi primjerice postavku Povijest lokacija kada koristi Karte ili Tražilicu, Google će ipak nastaviti prikupljati podatke o kretanju i ostale osobne podatke.
Istraživanje, provedeno u suradnji sa Sveučilištem Princeton, pokazalo je da bi time moglo biti pogođeno do dvije milijarde Android i Apple uređaja.
"Google se oslanjao i nastavlja se oslanjati na obmanjujuće i nepoštene prakse koje korisnicima otežavaju odbijanje praćenja lokacije ili procjenu prikupljanja i obrade podataka na koju navodno pristaju", navodi se u pravnom postupku.
Google demantira sve optužbe i tvrdi da su podaci koji se koriste u tužbi bazirani na netočnim i zastarjelim tvrdnjama.
"U svoje smo proizvode uvijek ugrađivati opcije za privatnost i pružali snažnu kontrolu podataka o lokaciji”, stoji u priopćenju Googlea.
Europski parlament prošlog je tjedna donio Akt o digitalnim uslugama koji će uvesti nova pravila za uklanjanje nezakonite robe, usluga ili sadržaja, mjere transparentnosti za oglašavanje, zabraniti ciljano oglašavanje za maloljetnike i regulirati europsko tržište internetskog oglašavanja.
"Čak 98,5 posto prihoda Facebooka i 83,3 posto prihoda Googlea se ostvaruje oglašavanjem. Korisnici vrlo često nisi ni svjesni da gledaju u oglas, a ne u obični sadržaj, niti kako su web stranice došle do njihovih podataka na osnovi kojih im se pojavljuje oglas. Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova. Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu", izjavila je europarlamentarka Biljana Borzan.
