Nasilje na internetu zasnovano na rodu nije nova pojava, već se radi o kontinuitetu nasilja nad ženama koji se prelijeva s offline na online svijet.
Istraživanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova pokazalo je da svaka žena u dobi od 18 do 29 godina trpi online seksualno uznemiravanje, a velika većina njih trpi i seksualno ili fizičko nasilje od strane intimnog partnera.
Žene u online svijetu imaju 27 puta veću šansu biti uznemiravane, a online nasilje događa im se u sve ranijoj dobi.
Oblici rodno zasnovanog kiber nasilja uključuju: online govor mržnje, trolling, uznemiravanje na internetu, uhođenje na internetu, dijeljenje sadržaja bez pristanka, hakiranje, krađa identiteta, cyberbullying i seksualno iskorištavanje ili osvetnička pornografija.
U srpnju 2020. godine World Wide Web Foundation ustanovio je da se suočavamo s paralelnom pandemijom nasilja na internetu. Čak 52 posto žena i djevojaka prijavile su da su doživjele neki oblik internetskog zlostavljanja, a 87 posto vjeruje da se problem nasilja na internetu pogoršava.
"Da bismo razumjeli i riješili fenomen nasilja na internetu zasnovanog na rodu, moramo prepoznati da je nasilje nad ženama i djevojkama online ili offline najteži oblik rodne diskriminacije" , izjavila je Sylwia Spurek iz Kluba zastupnika Zelenih / EFA, "To je isti mehanizam patrijarhata koji se očituje u obiteljskom nasilju, seksualnom nasilju i u bilo kojoj drugoj vrsti fizičkog, psihološkog ili financijskog nasilja. Nasilje na internetu se ne događa neovisno o izvanmrežnoj stvarnosti; idu ruku pod ruku. U mnogim su slučajevima počinitelji nasilja na mreži isti kao i izvan mreže: partneri, bivši partneri, rođaci, školski kolege ili kolege s posla."
Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Komisiju da u sljedećoj Europskoj rodnoj strategiji kao prioritet doda borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. Također traže od Komisije da podnese zakonski akt koji se bavi svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja - uključujući i online zlostavljanje i kibernasilje - i zalažu se za uvrštavanje nasilja nad ženama u popis teških kaznenih djela na razini EU-a.
Sylwia Spurek u studenom 2020. godine u iscrpnom pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen predložila je mjere koje bi trebala poduzeti EU. Pismo su potpisala 74 zastupnika u Europskom parlamentu i gotovo 60.000 ljudi iz cijele Poljske.
