Europski parlament potvrdio da Hrvatskoj stiže 320 milijuna eura pomoći za saniranje štete od potresa

Europski parlament odobrio je gotovo 320 milijuna eura Hrvatskoj za oporavak od potresa.

Hrvatska bi trebala dobiti 319,2 milijuna eura financijske potpore iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) nakon niza potresa koji su se dogodili u Sisačko-moslavačkoj i dijelovima Karlovačke i Zagrebačke županije između 28. prosinca 2020. i 21. veljače ove godine. To uključuje već isplaćeni predujam od 41,3 milijun eura za pomoć pri obnovi potresom pogođenih područja.

Zastupnica Željana Zovko naglasila je kako je ovom pomoći Europska unija ponovno pokazala kako nitko nije ostavljen sam nakon velike katastrofe.

"Snažan potres koji je prije godinu dana pogodio Sisak, Petrinju i Glinu te susjedna područja, najznačajnija je prirodna katastrofa u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Ova sredstva su odraz nepokolebljive europske solidarnosti i dodatno će pomoći Hrvatskoj da ubrza proces obnove te da stvori uvjete za siguran i održiv razvoj pogođenih područja", istaknula je Zovko.

Eurozastupnica je isto tako dodala da će kao novoimenovana izvjestiteljica EPP-a za izvješće o Novom europskom Bauhausu nastaviti zagovarati da se inicijativa proširi i na sigurnost gradnje.

"Kombinirajući estetiku, održivost, energetsku učinkovitost, sigurnost i otpornost, Novi europski Bauhaus može jamčiti zaštitu građana u slučaju prirodnih katastrofa", poručila je Zovko i pritom zaključila kako je ova inicijativa velika prilika da se upravo u Hrvatskoj ostvare novi modeli sigurne gradnje, prvenstveno na potresom pogođenim područjima, a potom i u ostatku države.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol istaknuo je da je Europska unija ponovno pokazala solidarnost te da stoji iza svojih članica.

"Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji Hrvatska nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima. Također, istaknuo bih da postoji nužnost dugoročnog ulaganja i razvoja u razorena područja u Hrvatskoj putem kohezijske politike od strane EU-a da bi stanovništvo moglo nastaviti normalno živjeti na područjima koja su pogođena prirodnom katastrofom. Time će se pomoći u obnovi infrastrukture na razorenom području ali i razvoju gospodarstva kako bi se vratio život na ovo područje, što svi mi skupa želimo. Osim toga, dodatna će se sredstva osigurati kroz projekte zdravstva, infrastrukture, demografije i revitalizacije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti", istaknuo je Sokol.

Fond solidarnosti EU-a je uspostavljen kako bi pružio financijsku potporu državama članicama i državama kandidatkinjama za pristupanje Uniji u rješavanju posljedica ozbiljnih prirodnih katastrofa. Potpora u iznosu do 5,5 milijardi eura do sada je iskorištena za 88 katastrofa u 24 zemlje, a Europska komisija je krajem 2020. godine putem Fonda isplatila ukupno 683.7 milijuna eura Hrvatskoj nakon razornog potresa koji je pogodio Zagreb. Fond solidarnosti prvenstveno služi za hitne intervencijske mjere, privremeno zbrinjavanje stanovništva i uklanjanje oštećenja te za obnovu javne infrastrukture i javnih zgrada.

"Pozdravljam solidarnost država članica, ali i europskih institucija iskazanu kroz uzajamnu pomoć u izvanrednim situacijama. Također bih naglasio važnost koju Mehanizam Unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje između država članica diljem Europe. Kroz mehanizam pomoći, Hrvatska je pred skoro godinu dana od država članica nakon potresa na Banovini dobila oko sto kontejnera, tisuću šatora, pet tisuća sklopivih kreveta i drugo", dodao je Sokol.

Europski parlament usvojio je izvješće izvjestitelja Karla Resslera o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj uslijed niza potresa koji su počeli 28. prosinca 2020. sa 689 glasova za, šest protiv i dva suzdržana.