‘Europa zaostaje za SAD-om po ulaganjima u digitalnu tehnologiju‘

Europska investicija banka objavila je godišnje izvješće koje pokazuje da Europa zaostaje za SAD-om u ulaganju u digitalnu tehnologiju.

"Oporavak kao odskočna daska za promjene" naziv je novog izvješća EIB-a koji otkriva u kojoj mjeri je Europa uspješno odgovorila na izazove krize i što je potrebno učiniti da potakne jačanje gospodarstva.

Kriza covida-19 ubrzala je digitalnu transformaciju europskog gospodarstva te gotovo polovica poduzeća u Europskoj uniji (46%) izvješćuje o ulaganju u digitalizaciju kao odgovor na pandemiju. Međutim, u SAD-u je postotak još veći – 58% tvrtki uvele su određene mjere kako bi postale digitalne.

Nadalje, udio tvrtki koje su usvojile napredne digitalne tehnologije veći je u SAD-u (66%) nego u Europskoj uniji (61%).

Samo 18 posto američkih tvrtki nije niti implementiralo napredne digitalne tehnologije niti ulagalo u digitalizaciju kao odgovor na pandemiju, u usporedbi s 26 posto tvrtki u Europskoj uniji.

Jedna od šest tvrtki iz EU-a smatra pristup digitalnoj infrastrukturi glavnom preprekom za ulaganja, a uvođenje mjera za digitalnu transformaciju značajno varira među zemljama EU-a i regijama. Veličina tvrtke također određuje digitalno ulaganje. Neuspjeh mnogih malih tvrtki iz EU-a za usvoje digitalne tehnologiije moglo bi imati negativne implikacije na dugoročnu konkurentnost Europe.

"Te tvrtke moraju ponovno procijeniti operativne uvjete i ulagati u inovacije i prilagodbu. Digitalna ulaganja pomoći će osigurati tvrtkama opstanak i sposobnost da napreduju u novom, digitalnom okruženju. Ubrzanje digitalne transformacije Europske unije također će zahtijevati politike koje potiču vrhunske digitalne inovacije", navodi Europska investicijska banka.

Platforme i napredna robotika ostaju najraširenije digitalne tehnologije. Implementacija najnaprednijih digitalnih tehnologija nije se bitno promijenila od početka pandemije. Iznimka je implementacija interneta stvari, koja se neznatno smanjila u svim sektorima, dok je primjena dronova (koje koriste tvrtke u građevinskom sektoru) porasla.

"Taj veći udio tvrtki iz EU-a koje nisu uložile u digitalnu transformaciju u usporedbi sa Sjedinjenim Američkim Državama je zabrinjavajući jer bi mogao imati dugoročne negativne posljedice za gospodarstvo. Ako političari žele zatvoriti jaz u stopama usvajanja između tvrtki iz EU-a i SAD-a, moraju pomoći europskim tvrtkama da dosegnu dovoljnu veličinu. Jasno je da su velike tvrtke često digitalnije od manjih, kako u Europskoj uniji, tako i u SAD-u", navodi se u izvješću.

Europa može iskoristiti izvrsnost u određenim područjima u svoju korist. Naime, neki od tradicionalnih sektora starog kontinenta, poput automobilske industrije, mogli bi potencijalno krenuti u novu eru inovacija zahvaljujući digitalnim inovacijama. Drugi sektor u kojem bi digitalizacija mogla igrati važnu ulogu je zdravstvo, posebno u kontekstu aktualne pandemije.

Europski zeleni plan i digitalna strategija Europske unije predstavljaju kamen temeljac plana oporavka, paketa od 1,8 bilijuna eura. Te dvije inicijative, u kombinaciji s nacionalnim planovima za oporavak i otpornost predstavljaju "priliku za transformaciju gospodarstva EU-a".

Pojedine vlade Eu-a prepoznale su važnost istraživanja i inovacija digitalizacije te su razvile nove politike kako bi zatvorile jaz u odnosu na SAD.

U cijeloj Europskoj uniji vlade su ojačale ulaganja i politike za potporu digitalizaciji te istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u digitalnom području na nacionalnoj razini.

U 2019. pet država (Njemačka, Italija, Francuska, UK i Španjolska) činile su 63 posto ukupnog javnog financiranja za istraživanje i razvoj IKT-a, a u 2021. vlade su odlučile dodijeliti više od potrebnih 20 posto sredstava za digitalizaciju u svojim planovima za oporavak i otpornost.

Ukupno, diljem Europske unije, više od 27 posto (oko 135 milijardi eura) instrumenta za oporavak i otpornost posvećeno je digitalnim, a 43 posto (210 milijardi eura) zelenim prioritetima.

Program Obzor Europa također ima ključnu ulogu, omogućavajući implementaciju, prihvaćanje i uvođenje aktivnosti digitalnog istraživanja i inovacija. Proračun programa za 2021-2027. iznosi 95,5 milijardi eura, od čega je 13,6 milijardi eura namijenjeno poduzetništvu potaknutom istraživanjem, a 15,3 milijardi digitalizaciji, industriji i svemiru. U pregovorima o proračunu EU-a, zastupnici Europskog parlamenta osigurali su dodatnih četiri milijarde eura za program. Europarlamentarci su također usvojili i program Digitalna Europa, prvi financijski instrument EU-a posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeće i kod građana, s proračunom od 7,6 milijardi eura.

Istraživanje i inovacije ključni su za postizanje zelene i digitalne tranzicije. U analizi digitalnog plana, Komisija je otkrila glavne nedostatke u digitalnim ulaganjima u EU u odnosu na svoje konkurente. Ako želi dostići glavne konkurente SAD i Kinu, EU mora ulagati 20 milijardi eura više godišnje u javni i privatni sektor za poticanje razvoja umjetne inteligencije, šest milijardi eura godišnje za podršku digitalnim zelenim tehnologijama i pet milijardi eura godišnje za digitalne inovacije, podatke i internet sljedeće generacije.