Europska unija radi na osmišljavanju nove potrošačke agende koja bi trebala osigurati bolju zaštitu i prava potrošača u novim, izmijenjenim uvjetima digitalizacije.
Povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, je Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) predstavio najvažnije novitete koje će donijeti revizija Direktive o potrošačkim kreditima i Uredbe o općoj sigurnosti proizvoda koje se nisu mijenjale u posljednjih dvadesetak godina.
Za to vrijeme internetska kupovina postupno je rasla i prošle godine je oko 70 posto Europljana barem jednom kupilo neki proizvod online. Često su to proizvodi povezani s novim tehnologijama, bežične slušalice, pročišćivači zraka, igraće konzole... Nova Uredba o općoj sigurnosti proizvoda trebala bi zajamčiti sigurnost svih neprehrambenih proizvoda koje kupuju potrošači u EU-u, neovisno o mjestu kupnje i podrijetlu proizvoda, pozabaviti se rizicima kupnje na internetu, poput kibernetičkih prijetnji te stvoriti pravila o sigurnosti svih proizvoda na internetskim tržištima.
"Želimo modernizirati Uredbu tako što ćemo u obzir uzeti nove promjene nastale digitalizacijom gospodarstva. Želimo pojačati pravila o zaštiti tržišta, stvoriti jednaka pravila za sva poduzeća koja u EU prodaju proizvode i uvesti posebne rokove za usvajanje notifikacija za opasne proizvode", rekao je Reynders.
Obveze poduzeća su da na tržište stavljaju samo one proizvode koji su sigurni, obavještavaju potrošače o svim rizicima povezanim s proizvodima koje isporučuju i brinu se o tome da svi opasni proizvodi prisutni na tržištu budu praćeni kako bi se uklonili i kako bi se izbjegli rizici za potrošače.
S druge strane, imenovana nacionalna tijela odgovorna su za nadzor tržišta i ona trebaju provjeriti jesu li proizvodi dostupni na tržištu sigurni, osigurati da proizvođači i poslovni lanci primjenjuju zakone i pravila o sigurnosti proizvoda i primijeniti sankcije kad je to potrebno.
Zastupnica Christel Schaldemose (S&D) istaknula je kako je ona još 2013. pripremila izvještaj za direktivu o sigurnosti proizvoda, a sada je to pitanje opet na dnevnom redu.
"Trebamo nešto učiniti kako bismo imali sigurne proizvode. Vi gradite mostove između internetskog svijeta i realnog svijeta, međutim nismo se još uvijek uhvatili u koštac s pravima problemom što se tiče sigurnosti proizvoda - tko će biti odgovoran za sigurnost? To još nismo vidjeli u prijedlogu i trebamo to riješiti", rekla je Schaldemose.
Povjerenik Reynders istaknuo je kako će novom uredbom sada imati istu primjenu propisa o sigurnosti unutar svih država članica te da, iako će se online trgovine trebati pobrinuti da ne prodaju štetne proizvode, surađuju s vlastima i daju sve informacije o proizvodu, proizvođači su ti koji će ostati odgovorni.
"Trebamo osobu u EU koja će biti odgovorna za uvjete na tržištu. To će potaknuti nadzor tržišta i osigurati sigurnost proizvoda iz trećih zemalja. To će također osigurati sigurnost neusklađenih proizvoda i onih koji se izravno uvoze u EU. Dakle, mi moramo imati odgovorne osobe, jednake uvjete za sva poduzeća – za one unutar i izvan EU-a, bolji nadzor i bolji odnos s potrošačima", dodao je Reynders.
Nova Direktiva o potrošačkim kreditima će u velikoj mjeri biti usmjerena na promjene koje su se dogodile sve većom primjenom digitalnih uređaja. Primjerice, povjerenik je istaknuo da osoba treba 30 puta proći palcem preko ekrana mobitela kako bi došla do kraja svih odredbi iz ugovora.
Nova pravila trebala bi jasnije, jednostavnije i transparentnije prikazivati sve informacije o kreditima i omogućiti potrošačima da ih uspoređuje. Također, trebala bi poboljšati pravila o procjeni kreditne sposobnosti potrošača, čime će se izbjegavati njihova prezaduženost, a države članice poticat će se da potrošačima omoguće edukacije i savjetodavne usluge povezane s financijama.
Povjerenik Reynders je još otkrio da žele trošak kredita za potrošače ograničiti na nacionalnoj razini kako ne bi imali preskupe kredite koji ugrožavaju potrošače, a tijekom procjene kreditne sposobnosti banke neće smjeti u obzir uzimati osobne podatke koje pronađu drugdje, primjerice na društvenim mrežama. Sve uobičajeniji su postali kratkoročni krediti koji 'gutaju' velik dio prihoda potrošača i koji do sad nisu bili obuhvaćeni propisima, a koji bi sada novim pravilima trebali biti obuhvaćeni.
Češka zastupnica Dita Charanzova (Renew) smatra kako "trebamo imati pragmatičan, neideološki pristup, tako da podupiremo elektronsku trgovinu, ali i stvaramo jednake uvjete", dok njemački zastupnik Rasmus Andresen (Zeleni/EFA) predviđa će doći do "teške borbe s financijskom industrijom".
Hrvatski zastupnik i izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a, Tomislav Sokol, zalaže se za to trošak usklađivanja s pravilima koja će donijeti nova Direktiva o potrošačkim kreditima, a koji bi trebao iznositi oko 1,5 milijarde eura, snose banke, a ne potrošači.
