Europska unija obećala je da će u narednih deset godina prioritizirati ulaganja u projekte koji objedinjuju zelenu i digitalnu tranziciju.
Što točno znači nazivnik ‘zeleno i digitalno‘ možda najbolje pokazuje najnoviji paket projekata u koje je Komisija uložila više od 1,1 milijarde eura.
Radi se o sedam velikih inovativnih projekata koji se financiraju u okviru inovacijskog fonda i to u Belgiji, Italiji, Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj.
Konkretno, projekti se svaki na svoj način bavi istim ciljem – kako uvesti nove, revolucionarne tehnologije u energetski intenzivne industrije, poput vodika, hvatanja, uporabe i skladištenja ugljika te obnovljive energije.
Primjerice, spomenuti projekt koji se provodi u Švedskoj nastoji u potpunosti zaustaviti emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje čelika upotrebom vodika iz obnovljivih izvora u Gällivareu i Oxelösundu.
U okviru projekta koji će se provoditi u Francuskoj neizbježne će se emisije iz tvornice cementa hvatati te će se CO2 djelomično geološki skladištiti u Sjevernom moru, a djelomično ugrađivati u cement.
U Belgiji također nastoje smanjiti emisije ugljika pa će provoditi projekt u okviru kojeg će razviti potpuni lanac vrijednosti za hvatanje, prijevoz i skladištenje ugljika u drugoj najvećoj europskoj luci u Antwerpenu.
U Italiji će raditi na razvoju inovativnih i visokoučinkovitih fotonaponskih ćelija, a u Španjolskoj rade na dobivanju metanola, važne osnovne kemikalije i niskougljičnog goriva, iz krutog komunalnog otpada koji se ne može reciklirati.
Zajedničko ovim sedam projekata je da im ukupni kapitalni troškovi premašuju 7,5 milijuna eura te da su, naravno, odabrani za financiranje u okviru prvog poziva na podnošenje prijedloga za inovacijski fond.
Zašto su odabrani baš ti projekti? Komisija u priopćenju objašanjava da je razlog taj što upravo ovi projekti na najbolji način objedinjuju ‘zeleno i digitalno‘.
Naime, stručnjaci su ocjenjivali prijedloge s obzirom na njihov potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalne tehnologije i za uvođenje inovacija koje nadilaze najsuvremenije tehnologije, a istodobno su dovoljno razvijene da se mogu brzo početi primjenjivati. Ostali kriteriji odabira uključivali su prilagodljivost i isplativost projekata.
"Inovacije su ključne za pronalazak rješenja koja su nam potrebna u ovom desetljeću kako bismo održali porast temperature unutar održivih granica", izjavio je povjerenik za Europski zeleni plan Frans Timmermans, "Uz naglo smanjenje emisija, inovacije nam pružaju put prema ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma. Ovom odlukom pruža se konkretna potpora projektima razvoja čiste tehnologije diljem Europe i omogućuje uvođenje revolucionarnih tehnologija kojima se podupire i ubrzava klimatska neutralnost".
U okviru paketa "Spremni za 55" predlaže se povećanje sredstava iz inovacijskog fonda kako bi se potaknuo razvoj još većeg broja inovativnih europskih projekata i ideja u globalnoj utrci za inovacije u području klime.
Inače, Europski parlament donio je niz rezolucija kojima je dodatno ojačao inovacijsku politiku EU, poput rezolucije iz 2016 o sinergijama u svrhu inovacija - europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020. i ostali europski fondovi povezani s inovacijama i programi EU-a.
Komisija je 26. listopada objavila drugi poziv za velike projekte. Rok za prijavu je do 3. ožujka 2022., a pozivaju se i svi projekti koji nisu bili uspješni u prvom pozivu da se ponovno prijave.
