EU bi mogla učiniti više kako bi njezin svemirski program pokrenuo veći razvoj tržišta

Europska unija bi trebala učiniti više kako bi potaknula mala i srednja poduzeća da iskoriste javna ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga iz svemirskog sektora, zaključak je novog izvješća koje je naručio odbor Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku.

Odbor ITRE naručio je od britanskog think-tank Centra za usluge strategije i evaluacije (CSES) analizu kako bi dobio uvid u trenutačno stanje svemirske industrije u EU i potencijalne mjere koje bi zakonodavci mogli donijeti za jačanje europskog gospodarstva i društva.

Europski revizorski sud prošle je godine objavio da je Europa do sada uložila 18 milijardi eura u svemirske programe. Izvješće podsjeća na činjenicu da Europa ima drugu najveću svemirsku industriju na svijetu koja zapošljava više od 231 tisuću ljudi i za koju se procjenjuje da vrijedi do 62 milijarde eura.

Potencijal definitivno postoji, navode autori izvješća, ali EU bi mogla učiniti više kako bi osigurala da njezin svemirski program od 14,9 milijardi eura pokrene veći razvoj tržišta.

Iako EU ima drugi najveći svemirski sektor na svijetu, problem je što ga ne koriste sve države članice jednako. Predloženo partnerstvo za svemirska istraživanja, koje je dio programa Obzor Europe teškog 95,5 milijardi eura, ostalo je u rasulu nakon što su države članice i Komisija smanjile njegov opseg i ambicije. Europski parlament odobrio je novi program Obzor Europa u travnju 2021. i partnerstvo između industrije i EU-a trebalo je započeti u lipnju. Međutim, države članice u zadnji čas odbile su dati zeleno svjetlo i smanjile proračun s 2,2 milijarde eura na 250 milijuna eura.

I dok NASA sve više razvija partnerstva i kupuje usluge s privatnim tvrtkama, EU je odbila usmjeriti javna sredstva za svemirska istraživanja u industriju i privatne obrambene kompanije.

Analitičari CSES-a upozoravaju na ovu razliku i pozivaju Komisiju da što prije sastavi politike koje će omogućiti razvoj komercijalnih tržišta za nove svemirske aktivnosti, kao što su niskotarifni sustavi lansiranja i svemirski turizam. Autori također pozivaju EU da financira istraživačke i inovacijske projekte koji bi pomogli EU u reagiranju i predviđanju promjena, uključujući razvoj letjelica za višekratnu uporabu.

"Europa ima snažan sektor malih i srednjih poduzeća, koji nastavljaju rasti i donose inovativna rješenja svemirskoj industriji. MSP-ovi su ključni za inovacije i ekosustav u novom svemirskom gospodarstvu u nastajanju. Stoga je potrebno aktivno poticati razvoj usluga MSP-ova u području svemirskih tehnologija, kao i njihovu nabavu putem javnih vlasti i privatnog sektora. To bi pomoglo u stvaranju radnih mjesta, poboljšanju tehnoloških vještina, jačanja konkurentnosti Europe i prelasku na održivo i digitalno gospodarstvo", navodi izvještaj.

Kako bi se ojačala europska svemirska industrija i njezina globalna konkurentnost, mala poduzeća trebala bi iskoristiti dostupna sredstva EU-a i razviti nove proizvode i usluge, dok bi vlade i velika poduzeća trebale nabaviti tehnologije koje iz toga proizlaze.

"Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio potencijal europskih malih i srednjih poduzeća, u Europi treba promicati kulturu preuzimanja rizika, podupirati startupove i scaleupe i poticati poduzetništvo", dodaje se u izvješću.

Autori izvješća navode ukupno 11 preporuka, od toga da Komisija bolje iskoristi postojeće zakonodavstvo za poticanje korištenja svemirskih podataka i usluga do toga da periodično objavljuje studije o procjeni doprinosa svemirskog programa europskom gospodarstvu.

U izvješću se također navodi kako bi EU trebala iskoristiti svoj položaj na globalnoj pozornici za koordinaciju međunarodnog natjecanja i reguliranja svemirskog prometa i otpada, kao i korištenje sirovina iz asteroida, kometa i drugih manjih planeta.

EU i ostali "svemirski lideri" nemaju posebna pravila za reguliranje vađenja sirovina iz svemira.

"Dopuštanje takvih aktivnosti zahtijevalo bi međunarodnu suradnju kako bi se utvrdili osnovni parametri pod kojima bi rudarske aktivnosti bile dozvoljene, uz poštivanje načela održivosti", navode britanski analitičari.

Luksemburg je nedavno najavio planove za svemirsko rudarenje i uspostavio inovacijsko središte za svemirske resurse.

Dodajmo još kako su se prošlog tjedna sastali ministri obrane EU-a na neformalnom sastanku, a jedna od tema bilo je i očuvanje strateških interesa EU s fokusom na svemir.

Hrvatski ministar obrane Mario Banožić u priopćenju je dao naslutiti da države članice promišljaju o većoj suradnji s industrijom, rekavši da je zbog rastućeg broja neprijateljskih aktivnosti u domeni svemira potrebno osmisliti sveobuhvatan pristup kako bi se osigurali ekonomski i strateški interesi te stabilno i održivo korištenje resursa.

"Korištenje europskih obrambenih inicijativa, poput PESCO-a, CARD-a i EDF-a, može doprinijeti daljnjoj sinergiji između civilnih i obrambenih industrija. EU u navedenom području mora nastaviti razvijati međunarodni pravni okvir, što je još jedno od područja suradnje s partnerskim organizacijama NATO-om i UN-om", kazao je ministar.