DigComp 2.2. najviše će koristiti građanima pri traženju posla, pruža im mogućnost samoprocjene

Kako bi dostigla cilj da do 2030. godine najmanje 80 posto stanovništva posjeduje osnovne digitalne vještine, Europska komisija ažurirala je okvir digitalnih kompetencija (DigComp).

Novi, poboljšani okvir DigComp 2.2. pruža više od 250 novih primjera znanja, vještina i stavova koji pomažu građanima da se pouzdano, kritički i sigurno bave digitalnim tehnologijama.

U Europi više od 90 posto stručnih radnih mjesta zahtijeva osnovnu razinu digitalnog znanja, baš kao što zahtijevaju osnovnu pismenost i matematičke vještine. Upotreba digitalne tehnologije širi se u svim sektorima, od poslovanja do transporta, pa čak i do poljoprivrede. Ipak, oko 42 posto Europljana nema osnovne digitalne vještine, uključujući 37 posto onih koji čine radnu snagu.

Imajući na umu da digitalne tehnologije mogu pružiti prosperitetniju i održiviju budućnost, Europska unija je predložila ostvarivanje digitalnih ambicija do 2030., uključujući najmanje 20 milijuna IKT stručnjaka i najmanje 80 posto digitalno vještog stanovništva.

Europski okvir digitalnih kompetencija je prvenstveno namijenjen građanima, kako bi im pružio razumijevanje što je to digitalna kompetencija. Također pruža osnovu za oblikovanje politike digitalnih vještina.

Ažurirani okvir digitalnih kompetencija, u skladu s europskom agendom vještina 2020., uzima u obzir nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija ili internet stvari, koje se koriste sve više u povezanim kućanskim aparatima ili povezanim automobilima.

Okvir DigComp 2.2. također razmatra povećanje rada na daljinu, što zahtijeva nove i povećane digitalne kompetencije. Još jedan novi fokus okvira je digitalna pismenost, koja zahtijeva solidne digitalne vještine za provjeru činjenica na internetu i izvora informacija.

Osim za građane, okvir je namijenjen i ostalima – školama, tvrtkama, organizacijama za osposobljavanje – koji će moći koristiti DigComp 2.2 za ažuriranje svojih kurikuluma učenja, postavljanje ciljeva i ishoda učenja, izgradnju alata za procjenu digitalnih vještina u obrazovanju i na tržištu rada, te za potvrdu tih vještina.

Građani će najviše koristi od okvira imati pri traženju posla i to tako što će im pružiti samoprocjenu razine digitalne kompetencije, postavljanje ciljeva učenja i identificiranje prilika za obuku. Na web-stranici Europass postoji alat za samoprocjenu digitalne kompetencije, kojeg je moguće uključiti u životopis (CV) te tako djelomično olakšati traženje posla.

Dodajmo još kako je prema istraživanju Eurostata u 2019. godini čak 80 posto mladih ljudi u EU imalo osnovne digitalne vještine, a među državama članicama EU-a, Hrvatska je imala najveći udio osoba u dobi od 16 do 24 godine s osnovnim ili višim osnovnim ukupnim digitalnim vještinama (97%). Međutim, digitalno obrazovani mladi ljudi i dalje se bore s mnogim postojećim, ali i novim izazovima na tržištu rada, od prekarnog rada na platformama, neprijavljenog rada do rada na daljinu koji ponekad dovodi do "izgaranja".

"Smatram da moramo riješiti postojeći problem naših poduzeća koja imaju potrebu za digitalno pismenim zaposlenicima jer ih trenutačno 60 posto i dalje ima teškoće u popunjavanju takvih radnih mjesta. Ako želi iskoristiti puni potencijal koji nudi digitalna transformacija, za Hrvatsku je od izuzetne važnosti povećati broj stručnjaka i intenzivno se usmjeriti na prekvalifikaciju i usavršavanje", odgovorila nam je nedavno zastupnica Europskog parlamenta Željana Zovko na pitanje kako ocjenjuje razinu digitalne pismenosti u Hrvatskoj.