Hrvatska ima šanse i prilike iskoristiti europska sredstva kako bi mlade ljude na najbolji mogući način pripremila za tržište rada, ali joj je za to potrebna jasna strategija.
Ovo je, ukratko, zaključak izlgača koji su sudjelovali na panelu 'Mladi i budućnost obrazovanja' koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Puli.
Zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego (IDS, Renew Europe) govorio je o digitalnoj tranziciji te je ustvrdio kako prolazimo kroz četvrtu industrijsku revoluciju koja utječe na sve segmente života, rada i društva u cjelini.
Flego je zadužen za program Digitalna Europa vrijedan 9,2 milijarde eura, a koji obuhvaća ulaganja u pet ključnih digitalnih sektora – superračunala, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te digitalnu transformaciju gospodarstva i društva.
"Činjenica je da u Hrvatskoj trebamo puno toga promijeniti, a vjerujem da i hoćemo. Vjerujem da nećemo propustiti ovu generacijsku šansu. Novaca ima. Trebamo ga iskoristiti", izjavio je Flego dok je govorio o poslovnim mogućnostima Hrvatske. Zastupnik u EP-u ističe kako Hrvatska treba sama napraviti domaću zadaću, a koja se sastoji od dva najvažnija zadatka. Prvi je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj, a drugi riješiti se birokratskih i administrativnih prepreka. Flego je još spomenuo ideju širenja bolonjskog procesa na srednjoškolsko obrazovanje kako bi u svim članicama EU-a mladi imali izjednačene prilike i slične razine znanja.
"Mislim da je razumna ideja da moj sin koji je u srednjoj školi u Buzetu ili ovi mladi ljudi u Puli imaju sličan nivo znanja, nakon što završe srednjoškolsko obrazovanje, kao i njihovi kolege koji su isti taj smjer upisali u Münchenu, Milanu, Beču ili Stockholmu. Nisam siguran da je to danas tako. Nisam siguran niti da imaju tu mogućnost biranja smjerova, tih programa i predmeta u srednjim školama Rovinju, Iloku ili Salzburgu. To je ideja na kojem smo počeli raditi. Jer mladi ljudi su jednako vrijedni neovisno jesu li rođeni u Barceloni ili u Buzetu", istaknuo je Flego.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP) kazala je kako bi proces Konferencije o budućnosti Europe naročito trebali iskoristiti mladi te ih je pozvala da se registriraju na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije i daju svoje primjedbe i prijedloge o temama koje ih najviše interesiraju. Osvrnula se i na povezanost obrazovanja i tržišta rada te je upozorila da je ulaganje u digitalne vještine ključno kako bi nove generacije mogle pronaći svoje poslove budućnosti u desetljeću digitalne i zelene transformacije.
"Digitalne vještine trebale bi biti potpomognute kroz odgoj i obrazovanje. Vjerujem da će u tom području nove generacije pronaći svoje poslove budućnosti jer se mi već nalazimo u desetljeću digitalne i zelene transformacije", dodala je Glavak.
Glavak je podsjetila je Hrvatskoj u okviru Obzora 2020. dodijeljeno gotovo 130 milijuna eura. Postotak projekata iz Hrvatske koji su prihvaćeni je gotovo 14 posto, dok je postotak EU-a 11,97 posto. "Prema tom pokazatelju, bolji smo od EU prosjeka i možemo biti zadovoljni. Hrvatska poduzeća sigurno imaju budućnost tako da imamo razloga za optimizam. Najviše sredstava dobio je Institut Ruđer Bošković, FER u Zagrebu i PMF", istaknula je Glavak.
"Do 2030. godine projekcije su da bi mogla rasti zaposlenost ako bi nam top sektori bili puno jači, a to su informacijsko-komunikacijske tehnologije, zdravstvo i socijalna skrb i uslužne djelatnosti. Promicanje digitalnih vještina ključno je za budućnost i vjerujem da smo svi toga svjesni", dodala je zastupnica.
Predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković govorila je o važnosti mobilnosti u sustavu obrazovanja. Rekla je kako u Hrvatskoj stopa sudjelovanja u programu Erasmus još uvijek niža od prosjeka u EU-u. Ocijenila je da je to djelomično vezano uz financijske razloge i činjenicu da potpora koja se odobrava pokriva samo jedan dio troškova boravka studenata u inozemstvu.
Prorektorica Sveučilišta u Puli Mirjana Radetić-Paić predstavila je iskustva Sveučilišta u sudjelovanju u EU programima te istaknula kako se u proteklih pet godina korištenje EU fondova intenziviralo, posebno na području infrastrukture gdje je gotova svaka prijava bila uspješna.
Voditeljica Ureda EP-a u Hrvatskoj Simeonova Staničić istaknula je kako je panel 'Mladi i budućnosti obrazovanja' dio aktivnosti koje se održavaju u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe čiji je cilj omogućiti građankama i građanima iznošenje ideja za buduće politike EU-a. U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova, a prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga koji će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije.
