Činjenica je da je COVID-19 pandemija digitalizirala čitav svijet, počevši od gospodarstva, svakodnevnog života, pa sve do državne i lokalne uprave. Sve o čemu mi iz ICT industrije pričamo već godinama, proces digitalizacije i, ultimativno, digitalne transformacije se, zbog iznimne situacije, počeo odvijati izuzetno ubrzano, gotovo preko noći. U gotovo svim industrijama digitalizacija je postala imperativ, pitanje opstanka, a ne samo unaprjeđenja poslovanja – kaže Tomislav Bronzin, osnivač i direktor tvrtke CITUS odgovarajući na naš upit o tome koliko su hrvatske tvrtke zbog pandemije ubrzale svoju digitalizaciju, s obzirom da je korona-kriza izbacila mogućnosti digitalnih tehnologija u prvi plan.
Dodaje kako hrvatske tvrtke imaju problem s nedostatnim resursima, posebno u financijskom dijelu, pa je tako s jedne strane izuzetno važno omogućiti izvore financiranje, posebno kroz strukturne europske fondove, ali i izvore rizičnog kapitala i povoljnih financijskih instrumenata banaka i drugih financijskih institucija.
- Drugi problem koji se vidi je nedostatak stručnjaka koji će uspješno provesti digitalizaciju u nekoj tvrtki, no tu uskaču hrvatske ICT tvrtke koje, kao što je to slučaj i s našim CITUS-ovim timom, imaju veliko iskustvo u međunarodnim projektima i znanje o implementaciji vrhunske informatičke tehnologije – kaže Bronzin čiji CITUS je poznat po inovacijama. U 23 godine postojanja tvrtke osvojili su 87 međunarodnih nagrada za inovaciju.
Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta Europske unije. Što ona znači za IT tvrtku, konkretno CITUS, a što donosi gospodarstvu, javnoj upravi i svim građanima?
- Vodstvo EU-a je odavno shvatilo da je budućnost europskog gospodarstva u digitalnoj transformaciji tvrtki, budući je ona nužna kako bi tvrtke opstale ne samo na globalnom, nego i na lokalnom tržištu gdje sve više prodiru globalne, multinacionalne tvrtke. Digitalna transformacija je puno složeniji proces od digitalizacije poslovanja, a uključuje potpuno novo promišljanje i promjenu tradicionalnih poslovnog modela i rezultira novima kao što su to, danas povijesni primjeri, Amazona (najveće svjetske knjižare bez knjiga), Ubera (najveće taxi tvrtke bez taksija) itd. - ističe Tomislav Bronzin.
Kazuje nadalje kako su IT tvrtke, odnosno šire gledano, informatičke tehnologije, jedan od važnih omogućavatelja ili pokretača digitalne transformacije, ali nikako ne dovoljan uvjet za provedbu digitalne transformacije u gospodarstvu, javnoj upravi i društvu u cjelini.
- Na primjeru jedne od „starijih“ industrija - automobilske - možemo vidjeti u kojem smjeru ide digitalna transformacija. Ona se prvenstveno zasniva na inovaciji i onom nečem što će „uzdrmati“ postojeći poslovni model, gdje se više ne nudi samo kupovina proizvoda (automobila), nego se nudi servis kroz plaćanje „pretplate“ za najam i usluge održavanja, te ostale dodatne usluge (servis, punjenje strujom, navigacije itd.). Niti IT tvrtke ne mogu izbjeći digitalnu transformaciju, iako posjeduju određene pretpostavke da je, kada je započnu, i provedu u djelo. No s druge strane, ona je i jako izazovna za IT tvrtke, jer moraju i sebe digitalno transformirati i ponuditi inovativne proizvode koji će omogućiti digitalnu transformaciju drugih ne-IT tvrtki – ocjenjuje Bronzin.
Dodaje kako CITUS-ov tim pomaže da se ostvare planovi digitalne transformacije u mnogim tvrtkama.
- To radimo tako da kreiramo nova inovativna IT rješenja koja se baziraju na našoj inovativnoj digitalnoj platformi. CITUS-ova digitalna platforma se zasniva na modernim informatičkim tehnologijama poput: umjetne inteligencije (AI), proširene stvarnosti (AR), virtualne stvarnosti (VR), mješovite stvarnosti (MR), interneta stvari (IoT), BigData itd. U tim područjima u nadolazećim godinama dogodit će se nevjerojatne stvari i omogućiti da inovativne, informatičke tvrtke poput CITUS-a, budu katalizatori za pokretanje i provedbu digitalne transformacije tvrtki, ne samo u Hrvatskoj nego u čitavom svijetu – kaže Bronzin.
Također pojašnjava kako digitalna transformacija u javnoj upravi na sličan način zahtjeva novo promišljanje „poslovnog procesa“ koji se događa između građana i javne uprave.
- Kada se krene u digitalnu transformaciju javne uprave, ona će dovesti do velikog napretka u kvaliteti života svih građana. Procesi postaju brži, lakši, jednostavniji, svima dostupni, transparentni, a uštede su velike – ističe vlasnik CITUS-a.
Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvi financijski instrument Europske unije posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana, a u studenom je Europska komisija objavila prve pozive na podnošenje prijedloga. Pitali smo Tomislava Bronzina što očekuje od tog i drugih izvora financiranja namijenjenih ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Ima li hrvatski privatni i javni sektor dovoljno digitalnih projekata za ta bespovratna sredstva?
- Hrvatsko gospodarstvo, a posebno IT tvrtke imaju veliki broj projekta koji bi mogli konkurirati za bespovratna sredstva EU-a. Problem često nastaje u kapacitetu javnih tijela koja moraju raspisati i evaluirati natječaje, kao i nadgledati njihovu provedbu. Konkretni program ima više komponenti, a cilj mu je omogućiti veću konkurentnost europskih, pa tako i hrvatskih tvrtki, tako i povećanja digitalne pismenosti građana Europe. Digitalna infrastruktura koju Europa želi omogućiti uključuje interoperabilnu digitalnu osobnu iskaznicu (EU digital ID), digitalizaciju pravosuđa. U to je uključeno i osiguranje pristupa Internetu kroz dostupno, sigurno, brzo i povoljno povezivanje – kaže Bronzin.
S obzirom da je angažiran i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), pitamo što je, po njegovom mišljenju, ključno za jačanje ICT sektora, posebno u području umjetne inteligencije.
- Dopredsjednik sam Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, član sam izvršnog odbora HUP-ICT i aktivan sam u Tematskom inovacijskom vijeću za sigurnost, u sklopu Strategije pametne specijalizacije (S3) Republike Hrvatske. Jedan od najvažnijih ciljeva koji smo si zadali, kako bi omogućili daljnji razvoj i jačanje ICT sektora, je nadopuna Strategije pametne specijalizacije (S3) kroz uvođenje zasebne digitalne i kreativne vertikale. To će omogućiti IT tvrtkama da se transformiraju iz servisne (uslužne) u proizvodnu (produktnu) industriju, kroz stvaranje horizontalnih digitalnih platformi na kojima je moguće brzo razvijati vertikalna aplikativna rješenja i ta rješenja brzo komercijalizirati – kazuje Bronzin.
Kaže kako osim toga, lobiraju za regulativne promjene u području umjetne inteligencije i omogućavanje financiranja tzv. „sandbox“ projekata.
- U prosincu 2021. godine obilježili smo 20 godina djelovanja HUP–ICT udruge. Zahvaljujući njenom radu napravljene su i pokrenute mnoge stvari, projekti, inicijative. Ovih prvih 20 godina nam je bilo jako dinamično i na samom početku nismo ni slutili što nas sve čega. Udruženje za IT HGK, koje okuplja baš sve hrvatske IT tvrtke, čekaju velike promjene u 2022. godini budući se promijenio zakon o HGK. Zajedničkim djelovanjem te dvije organizacije, u suradnji s CisEx-om i CROAI-em i proširivanjem fokusa na širu zajednicu pridonijeli smo tome da danas ICT nije više samo horizontalni, potporni sektor kako se to do nedavno smatralo, nego važna vertikalna razvojna industrija – zaključuje Tomislav Bronzin.
