Bruxelles poziva Hrvatsku da osigura pravilnu provedbu pravila kojima se reguliraju profesije

Kako bi se građanima i poduzećima pomoglo da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta, Europska komisija u stalnom je dijalogu s državama članicama koje ne poštuju pravo EU-a i, prema potrebi, protiv njih pokreće postupke zbog povrede prava.

Hrvatska je u posljednje vrijeme često na popisu zemalja protiv kojih EU pokreće postupke.

Posljednji u nizu postupaka tiče se procjena proporcionalnosti kojima bi se trebalo ojačati jedinstveno tržište EU za regulirana zanimanja.

Konkretno, Komisija je poslala službenu opomenu Hrvatskoj i još 17 država članica jer nisu osigurale pravilnu provedbu pravila EU-a za procjenu proporcionalnosti novih propisa kojima se reguliraju profesije.

Radi se o važnoj direktivi čiji bi nedostatak mogao dovesti do većih cijena za potrošače, blokirati razvoj inovativnih usluga i čak dovesti do nedovoljnog pristupa važnim uslugama.

Direktiva o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije donesena je još 2018. Njome se predviđa skup kriterija za sprječavanje nepotrebno opterećujućih nacionalnih pravila, koja kvalificiranim kandidatima mogu otežati pristup nizu profesija ili njihovo obavljanje.

Direktivom se nastoje spriječiti nepotrebne prepreke pristupu reguliranim profesijama i njihovu obavljanju zahtjevom da države članice prije donošenja svakog novog propisa kojim se reguliraju profesije procijene njegovu proporcionalnost na temelju zajedničkog skupa kriterija. Također, direktivom se pridonosi i transparentnosti postupka donošenja pravila jer se zahtijeva da te procjene budu javno dostupne u bazi podataka reguliranih profesija. Tijekom procjene proporcionalnosti države članice obvezne su na odgovarajući način informirati i uključiti sve relevantne dionike. Usto države članice moraju nastaviti pratiti proporcionalnost svojih pravila nakon donošenja i uzeti u obzir sve relevantne promjene, kao što su tehnološke inovacije.

Inače, jedinstveno tržište EU-a omogućuje slobodno kretanje robe i usluga, ljudi i kapitala na cijelom području EU-a. To je jedno od temelja europske integracije, a Europski parlament i Vijeće donijeli su program EU-a za jedinstveno tržište za razdoblje 2021. – 2027. ukupne vrijednosti od 4,2 milijardi eura.

Ipak, oko 50 milijuna ljudi, odnosno 22 posto europske radne snage, radi u profesijama za koje je pristup ograničen na osobe koje imaju posebne kvalifikacije ili u kojima je upotreba profesionalnog naziva zaštićena, npr. farmaceuti ili arhitekti. Često postoje posebni zahtjevi koji se odnose na način obavljanja profesije, na primjer ograničenja u pogledu toga tko može posjedovati dionice trgovačkih društava ili kako se usluge mogu oglašavati. Stoga osiguravanje opravdanosti i proporcionalnosti takvih pravila donosi konkretne koristi za europske građane, i za stručne osobe i za potrošače.

Nakon temeljite procjene nacionalnih mjera za prenošenje Komisija je utvrdila da 18 država članica nisu pravilno provele različite zahtjeve te da postoji rizik da Direktiva neće biti djelotvorna u praksi.

Najvažniji problemi koje je utvrdila Komisija su: nedostatno obuhvaćene sve vrste propisa, na primjer propisi koje donose profesionalna udruženja; netočno preneseni kriteriji ispitivanja proporcionalnosti, na primjer potreba da se provjeri jesu li novi propisi za reguliranje profesija nužni s obzirom na druga pravila koja su već na snazi te neosigurana potrebna jamstva, kao što su objektivnost procjena, djelotvorni mehanizmi ex post praćenja te djelotvorno informiranje i uključivanje dionika.

Iako je Komisija zaključila da je napredak od donošenja prvog skupa preporuka 2017. bio vrlo ograničen, neke su države članice uvele korisne reforme. Primjerice, Hrvatska je odustala od svojih planova da računovođama nametne obvezu ishođenja dozvole na temelju unaprijed definiranog skupa kvalifikacija.

Zemlje imaju dva mjeseca da odgovore na opomenu. U protivnom im Komisija može uputiti obrazložena mišljenja, što je drugi od ukupno tri koraka koje Komisija može poduzeti protiv država članica. Prvi korak je službena opomena, a treći korak je pokretanje tužbe pred Sudom EU-a.