Ruski rat protiv Ukrajine neizbježno će rezultirati velikim gospodarskim šokovima u Europskoj uniji. Brz porast cijena hrane i energije utječe na najranjivije Europljane, pogoršavajući energetsko siromaštvo i životne uvjete. Ekonomska prognoza Europske komisije jasno pokazuje negativan utjecaj rata na naše gospodarstvo – rast značajno usporava, a inflacija je dosegnula rekordne razine, neviđene od uvođenja jedinstvene valute, upozoravaju Biljana Borzan i Pedro Marques, potpredsjednici Grupe socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
“Ova sumorna situacija zahtijeva hitnu akciju. Mi, socijalisti i demokrati, koji se dugo borimo za pravedniju Europu, smo odlučni preuzeti vodstvo u naporima da zaštitimo europske građane, posebno one najranjivije, od šokova izazvanih ratom. To dugujemo Ukrajincima. Ako ne ostanemo jaki i jedinstveni, nećemo im moći pomoći. To dugujemo i našim građanima, jer smo obećali da ćemo braniti europske vrijednosti. Nedostatak europskog odgovora na prošlu financijsku i migrantsku krizu naučio nas je bolnu lekciju: samo populisti i destruktivne snage imaju koristi kada EU ne djeluje”, poručuju europarlamentarci iznoseći socijaldemokratski pogled na krizu u Ukrajini.
Borzan i Marques nadalje navode kako je “rezolucija Europskog parlamenta prvi korak, s nekoliko konkretnih ciljeva i ideja, koje ćemo nastojati realizirati. Pozivamo Europsku komisiju i zemlje članice EU-a da ih neodgodivo prihvate i učine prioritetnima”.
Dodaju kako je Komisija otvorila sveobuhvatnu raspravu o sankcijama i obnovi Ukrajine. “To su vrlo važni prioriteti, ali kako bismo zadržali podršku Europljana i spriječili porast populizma, moramo zaštititi ljude od posljedica rata”, poručuju.
Biljana Borzan i Pedro Marques u svom obraćanju naglašavaju kako prva stvar koju treba učiniti jest zadržati maksimalnu fleksibilnost u europskim fiskalnim pravilima, onoliko dugo koliko je potrebno kako bi se omogućio učinkovit odgovor na razvoj gospodarske situacije. To je, navode, omogućeno “općom klauzulom o odstupanju”, koja dopušta odstupanje od europskih fiskalnih pravila u slučaju većeg gospodarskog pada.
Pojašnjavaju kako je EU uveo opću izlaznu klauzulu tijekom proračunske reforme iz 2011., tijekom financijske krize, ali ju je aktivirao tek u ožujku 2020. kako bi omogućio vladama da odgovore na pandemiju Covid-19.
“Sada, kao i tada, Europa doživljava ozbiljan gospodarski pad i suočava se sa značajnim neizvjesnostima, stoga je potreba za daljnjom primjenom opće izlazne klauzule kroz 2023. očita”, navode.
Dodaju kako je Komisija ispravno odlučila predložiti jednogodišnje produženje ove klauzule. “No sama činjenica da su neki povjerenici oklijevali to učiniti je znak da nisu svi naučili lekcije iz neuspjelih politika iz vremena velike financijske krizu, kao ni iz onih uspješnih iz pandemijskih vremena”, poručuju Borzan i Marques.
“Mi, socijalisti i demokrati, smo naporno radili na uključenju poziva za privremeni europski paket socijalne otpornosti, s ciljanim mjerama potpore za najugroženije Europljane do ljeta 2022. Ovaj skup inicijativa uključuje proširenje i jačanje instrumenta SURE, osmišljenog kao odgovor na pandemiju koronavirusa radi zaštite radnih mjesta. Također pozivamo na dodatna sredstva za Europsko jamstvo za djecu kako bismo osigurali potporu ukrajinskoj djeci te pomoć u prihvatu i integraciji izbjeglica u naše društvo” ističe dvoje potpredsjednika Grupe S&D.
Ističu i kako je potrebno organizirati novi društveni summit, koji bi se nadovezao na onaj u Portu prošle godine kako bi imali smislenu raspravu o svim tim inicijativama. “Moramo dogovoriti nove konkretne akcije i ispuniti ambiciozne ciljeve koje smo tada definirali. Ovo je situacija bez presedana koja zahtijeva mjere bez presedana”, naglašavaju.
Također obrazlažu kako za financiranje ovih nužnih mjera bez presedana nije dovoljno preraspodijeliti postojeća sredstva, poput nepotrošenih 200 milijardi eura iz zajmova planiranih u fondu za oporavak i otpornost. “Trebamo više novca”, naglašavaju.
U nastavku navode kako Bruegel Institut procjenjuje kako je za svaki milijun izbjeglica potrebno 10 milijardi eura godišnje kako bismo im osigurali pristojne životne uvjete i podršku, poput pristupa stanovanju, obrazovanju i tržištu rada.
“Predlažemo dva moguća nova izvora za europski proračun: porez na financijske transakcije, o kojem se već dugo raspravlja, i porez na neočekivanu dobit, kojim se postavljaju više porezne stope za neočekivanu korporativnu dobit velikih multinacionalnih kompanija, pogotovo u energetskom sektoru.
Neprihvatljivo je da si siromašni ljudi ne mogu priuštiti grijanje svojih domova, dok bogate tvrtke ostvaruju ogromne profite kao posljedicu za njih neočekivano povoljnih okolnosti, poput sadašnjih visokih cijena energije”, ističu Borzan i Marques.
Na temelju talijanskog iskustva, gdje vlada očekuje da će ove godine prikupiti oko 11 milijardi eura od 25% poreza na neočekivanu dobit, pojašnjavaju, EU bi mogla prikupiti od 90 do 100 milijardi eura u 2022.
“To ne samo da bi omogućilo financiranje izvanrednih mjera koje su Europi potrebne za rješavanje gospodarskih i društvenih posljedica rata, već bi također ponovno uspostavilo neke premise osnovne socijalne pravde. To je neophodno ako želimo izbjeći porast populizma i zadržati podršku ljudi za solidarnost s Ukrajinom”, zaključuju Biljana Borzan i Pedro Marques, potpredsjednici Grupe socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.