Odvjetnik Vlaho Hrdalo predsjednik je hrvatske krovne udruge za blockchain i kriptovalute – UBIK, trenutno je i predsjednik radne skupine Hrvatske odvjetničke komore za digitalnu transformaciju. U svijet kriptovaluta je, kaže, ušao sasvim slučajno, kao i mnogi drugi, ali više zbog posla nego što je bio vođen investicijskim motivima. Njegov odvjetnički ured je u Zagrebu. Razgovarali smo za vrijeme BlockSplit konferencije koju je ove godine organizirao UBIK.
Ova udruga osnovana je 2017. godine, a okuplja pravne i fizičke osobe koje doprinose razvoju blockchain tehnologija. Predsjednik UBIK-a kaže da se vide pomaci od osnutka udruge.
- Glavni razlog okupljanja zajednice je bio da ostvarimo dijalog s regulatorima koji dotad nije postojao. To je bilo vrlo nezgodno i za nas i za njih jer s jedne strane oni žele regulirati jednu tehnologiju koja ima i financijske implikacije, a ne mogu jer nema propisa. S druge strane mi kao i bilo tko drugi na svijetu koji nešto radi želi znati koja su pravila igre da bi mogao igrati po njima kako ne bi izišao iz nekakvih okvira. Uvijek smo u razgovorima s regulatorom dobivali signal da ne mogu razgovarati s 20 firmi i 15 odvjetnika i mi smo to shvatili kao potrebu da se organiziramo u neprofitnu udrugu koja djeluje prvenstveno u smislu zaštite svojih članova ali i u smislu održavanja radionica, edukacije i slično– kazuje Hrdalo.
Za vrijeme konferencije, koja je okupila više od 600 sudionika, održan je i okrugli stol s regulatorima iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatske narodne banke (HNB).
- Bila je jedna izvanredno otvorena i dobra diskusija. Mi inače imamo s njima solidne odnose. Imali smo čak i predstavnika mađarske centralne banke i jednog iz privatne švicarske investicijske banke. Uglavnom smo razgovarali o nadolazećim regulativama koje se pripremaju prvenstveno u Europskoj uniji koja priprema veći paket zakona koji se zove MiCA– kazuje Vlaho Hrdalo.
Inače, EU radi na donošenju novih propisa kako bi se bolje iskoristile mogućnosti kriptovaluta i ograničili rizici. Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, riječ je o Uredbi o tržištima kriptoimovine (MiCA). Zastupnici su pregledali i izmijenili prijedlog Komisije i u ožujku 2022. odlučili započeti pregovore o konačnoj verziji ovih pravila s državama članicama EU-a u Vijeću.
Govoreći o donošenju regulative, Vlaho Hrdalo podsjeća kako ljudi malo znaju da se primjerice GDPR, koji je stupio na snagu prije 4 godine, donosio 15 godina.
- U Europskoj uniji se stvari događaju sporo, što ima svojih prednosti jer nekoliko se već nacrta te uredbe pojavilo, a unatoč tome ona se mijenja. Znači mi dajemo neke signale, i druge strane lobiraju za svoje interese, svi traže da se stvari događaju brže, ali ta sporost nekad ima svojih prednost. Regulativa uvijek kaska, pogotovo za tehnologijama. Često se u kriptu kaže da je jedan mjesec kao jedna godina, toliko se toga izmijeni da je teško pratiti – kaže Hrdalo.
Zanimalo nas je i kako gleda na pitanje zaštite potrošača s obzirom da se smatra kako nema klasične zaštite potrošača kao u drugim područjima, a građani često nisu dovoljno informirani o rizicima u trgovanju kriptovalutama.
- Je, tako kažu, ali to je pogrešno i proizvoljno. Vi se imate kome obratiti ako ste prevareni makar to bilo na internetu. To bude pod krinkom kriptovaluta. Kad vidite oglase i vidite kriptovalute, to je samo potka da nekoga navuče. Jednako kao što MUP djeluje kad vas netko pokrade na cesti, tako djeluje i njihova službe kibernetičke sigurnosti, koja radi jako dobro. Djeluju hrvatski sudovi, djeluje DORH. Kad je kaznena sfera u pitanju, prevara je prevara bez obzira kako se dogodila, krađa je krađa, neovisno kako se dogodila – ističe Vlaho Hrdalo.
Što se tiče upozorenja nadzornih tijela o velikim rizicima ulaganja u kriptovalute, naš sugovornik kaže kako mu je jasno da ih moraju uputiti, ali je pitanje do koga dođu.
- Ne znam koliko su korisna i dođu li do ljudi do kojih bi trebalo. Prevaranti ciljaju najranjivu skupinu, a to su umirovljenici. Zadnji oglas koji sam vidio je o tome kako umirovljenici mogu zaraditi na kriptovalutama. Nisam siguran da upozorenja ECB-a koja objavljuju na svojim društvenim mrežama vidi prosječni umirovljenik. Mi prihvaćamo ta upozorenja jer ih sami dajemo i pozivamo ljude da budu oprezni. Mislim da bi bilo puno korisnije kad bi Hanfa koja na svojim stranicama ima popis hrvatskih društava s registriranim sjedištima i OIB-ima ljude upućivala - ako ćete već ulagati, vidite nekoga tko se nama javio i znamo tko je. Ali nema veze, radimo na tome pet godina i nastavit ćemo dalje – ističe Hrdalo.
Pitali smo i što blockchain donosi za internet budućnosti.
- Mi smo naravno pristrani oko blockchaina jer ga mi vidimo kao nešto što je bio internet prije 20 godina. Mnogi među nama su nestrpljivi i žele ga sutra i odmah. To se ne može dogoditi preko noći. Ali, nije se ni internet dogodio preko noći. Periodi koje zovemo bear market, znači vrijeme smanjenje potražnje i manjih cijena na tržištu zna biti jako korisno za razvoj novih proizvoda jer se ljudi više ne vode toliko cijenom i mogućnostima zaradom već skupe glave i rade. Neki najbolji projekti za koje znam su nastali u prošlom bear marketu 2018., 2019. godine – kaže Hrdalo.
Na pitanje u kojim područjima se, osim kriptovaluta, blockchain najviše koristi naš sugovornik odgovara kako se najviše pozicioniraju kao alternativni financijski sustav.
- Dvije skraćenice koje ćete najviše čuti su DeFi ili decentralizirane financije koje su antipod tradicionalnim centraliziranim financijama, a druga je NTF, odnosno nezamjenjivi tokeni. Oko toga, vidim, ima još dosta nepoznanica. Često nas pitaju kako to plastično objasniti, evo iznijet ću jednu usporedbu koju sam čuo, nije moja, ali rado je citiram – kaže Hrdalo i nastavlja:
- Klasični, zamjenjivi tokeni, kao što su bitcoini, su isti kao da donesete tisuću kuna u banku, deponirate ih i dođete za sedam dana i kažete da želite svoje novce. Sasvim vam je svejedno hoće li vam dati tisućicu ili pet puta po dvjesto, vi želite tisuću kuna. To su ti zamjenjivi tokeni, a jedinstveni tokeni, nezamjenjivi su kad dovedete ujutro dijete u vrtić i popodne kad dođete u 16 sati želite baš to konkretno dijete. Ne dijete komada jedan. To je ključna razlika. Klasični tokeni su nastali kao vrsta novca, odnosno ideja je da budu novac pa imaju funkciju novca - zamjenjivost. Nezamjenjivi su nastali kao nešto što bi trebalo biti jedinstveno, jedan od primjera primjene su ulaznice. Svaka ulaznica je jedinstvena, ne možete je kopirati, ne možete je više puta iskoristiti. Tu nalaze najviše primjenu, ali i u umjetnosti.
Na kraju pitali smo ima li optimističan pogled na primjenu blockchaina u skoroj budućnosti.
- Uvijek imam optimističan pogled, ali to ne znači da sam u pravu. Ja sam loš prognozer, nemojte uzimati moje procjene, koje i ne dajem, sa nikakvom sigurnošću, pogotove ne financijske – kaže Vlaho Hrdalo.
