Američki tehnološki div Intel odabrao je Njemačku kao glavnu lokaciju za izgradnju tvornice čipova vrijednu 17 milijardi eura.
Ovo ulaganja predstavlja prvi konkretni potez Intela od kad je u rujnu prošle godine najavio planove za investiciju od 80 milijardi eura u Europi u narednih deset godina.
"Ovo je značajan doprinos europskom ekosustavu čipova koji trenutno gradimo. To će otvoriti nova, dobro plaćena radna mjesta diljem Europe i otvoriti put za mnogo drugih tvrtki", naglasila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i dodala da je Europa "otvorena za poslovanje".
Globalna nestašica čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utjecala je na niz industrija, a najviše su pogođene industrija automobila i industrija pametnih telefona, računala i ostalih električnih uređaja.
Europska unija je prije otprilike mjesec dana predložila zakon o čipovima, koji bi trebao mobilizirati više od 43 milijarde eura javnih ulaganja, kako EU, tako i nacionalnih te zajamčiti sigurnost opskrbnog lanca i vodeću ulogu EU-a u tehnologiji poluvodiča.
Prva faza ulaganja američkog diva Intela u EU predviđa 33 milijarde eura ulaganja u šest država članica EU-a, koji bi trebali odgovoriti na rastuću potražnju za čipovima i dugoročno smanjiti ovisnost Europe o azijskim dobavljačima.
Kompleks za proizvodnju čipova vrijedan 17 milijardi eura nalazit će se u glavnom gradu pokrajine Saska-Anhalt, Magdeburgu.
Intel je u priopćenju Njemačku opisao kao "idealno mjesto" za osnivanje novog središta kojeg naziva "Silicon Junction". Iz tvrtke poručuju da će projekt otvoriti 7000 radnih mjesta u građevini, 3000 stalnih visokotehnoloških radnih mjesta i još desetke tisuća radnih mjesta kod dobavljača i partnera. "Silicon Junction" će služiti i kao poveznica za druge centre inovacija i proizvodnje diljem zemlje i regije.
Dodatnih 12 milijardi eura uložit će u pogone u Irskoj, čime će ukupna Intelova ulaganja u tu članicu EU-a premašiti 30 milijardi eura.
Pregovaraju i s Italijom, o potencijalnom ulaganju do 4,5 milijardi eura u inženjerski centar za podršku u proizvodnji čipova koji planiraju otvoriti između 2025. i 2027. godine.
U Francuskoj Intel planira izgraditi svoje novo europsko istraživačko središte, u sklopu kojeg će otvoriti 1000 novih visokotehnoloških radnih mjesta.
U Poljskoj namjeravaju do 2023. proširiti svoj laboratorijski prostor za 50 posto s naglaskom na razvoju rješenja u područjima dubokih neuronskih mreža, audio, grafike, podatkovnog centra i računalstva u oblaku. Također, namjeravaju proširiti suradnju sa Španjolskoj, gdje planiraju uspostaviti zajedničke laboratorije za napredno računanje.
Izbor je pao na te lokacije nakon što su neke vlade u EU, uključujući talijansku, ponudile američkom divu velike poticaje kako bi privukle njegova ulaganja.
Raspoređivanje tvornica na više zemalja moglo bi Intelu osigurati više subvencija, iako će o državnoj pomoći morati pregovarati sa svakom zemljom posebno, pojasnio je europski povjerenik za industriju Thierry Breton.
Europska komisija razgovara i s drugim proizvođačima čipova i nada se novim sličnim najavama u narednim mjesecima, dodao je Breton, ne iznoseći pojedinosti.
Zastupnici Europskog parlamenta su u rezoluciji usvojenoj u listopadu 2021. naglasili da će u budućnosti mikročipovi imati središnju ulogu u oblikovanju globalnog poretka te da će one države i regije koje će kontrolirali proizvodnju mikročipova određivati smjer 21. stoljeća. Europarlamentarci su također pozvali Komisiju na jačanje partnerstva s Tajvanom, najvećim proizvođačem poluvodiča, što je potez na koji Peking ne gleda blagonaklono.
