Ambiciozan projekt kojim se želi lansirati Europsku uniju u sam vrh svemirske industrije

Thierry Breton nedavno je predstavio ambiciozan projekt kojim želi lansirati Europsku uniju u sam vrh svemirske industrije, u želji da dostigne konkurente u globalnoj utrci za izradu mreže niskoorbitalnog satelitskog interneta.

Početkom godine, Komisija je predstavila plan za novi svemirski program EU-a težak 14,8 milijardi eura. Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) ići će devet milijardi eura, a program će također financirati svemirsku sigurnost, poput programa Svemirske i situacijske svijesti i nove inicijative satelitske komunikacije GOVSATCOM za potporu zaštiti granica, civilnoj zaštiti i humanitarnim intervencijama.

U posljednjih 20 godina, ESA je razvila sustave Copernicus, Galileo i EGNOS, a Copernicus je u međuvremenu postao najveći pružatelj besplatnih i otvorenih podataka promatranja Zemlje u svijetu.

Međutim, Bretonov konačni cilj je popuniti nebo satelitima u niskoj Zemljinoj orbitima, nešto nalik Muskovim Starliku.

"Moj cilj je ići brzo", priznao je Breton u siječnju, i dodao da mu je želja da se projekt stavi na glasovanje prije kraja godine.

Već je okupljen konzorcij europskih tvrtki koje proučavaju razvoj projekta, a povjerenik ističe da se će se morati osloniti na industriju iz različitih sektora i razmišljati "izvan okvira".

"Volio bih da je ovaj projekt osmišljen kao multi-orbitalna inicijativa, koja kombinira LEO infrastrukturu (niska orbita oko Zemlje) s drugima, uključujući GEO (geostacionarna orbita). Dopunit će našu postojeću infrastrukturu, stvarajući sinergije", dodao je Breton.

"Europska komisija pokrenula je koaliciju u cijeloj EU za stvaranje Galilea", kazao je Telegraphu Rupert Pearce, bivši izvršni direktor proizvođača satelita Inmarsat, "Breton želi pokrenuti sličnu koaliciju za stvaranje 'europskog Starlinka', kako bi zadržao Komisiju u vrhu svjetske svemirske industrije."

Starlink je skupina satelita u niskoj Zemljinoj orbiti koji omogućuju brzu internetsku vezu ljudima u izoliranim područjima. Musk je početkom godine napisao kako planira da do kraja 2021. većina zemaljske kugle bude pokrivena sa satelitskim internetom Starlinka, a sljedeće godine čitava svijet.

EU je već izdvojila 13,2 milijarde eura za svoj svemirski proračun u sljedećih pet godina, no stručnjaci se pitaju hoće li uspjeti skupiti dovoljno sredstava za satelitsku konstelaciju.

Musk je rekao kako namjerava uložili 30 milijarde dolara u satelitski pristup internetu.

Bloomberg izvještava kako EU ima u planu potrošiti oko šest milijardi eura. Projekt će navodno uključivati 100 do 200 svemirskih letjelica u niskoj orbiti, na visini ispod 1000 km, uz druge satelite na višim orbitama.

Džave članice navodno u velikoj mjeri podržavaju projekt, pogotovo Francuska koja želi usmjeriti financiranje prema vlastitim tvrtkama, poput Airbusa, Thalesa i Orangea. Međutim, mnogi su zabrinuti da Breton neće uspjeti osigurati potrebna sredstva.

EU-ov projekt već zaostaje za Starlinkom, koji ima 1800 satelita u orbiti, no to bi na neki način mogli ići bloku u korist.

Shagun Sachdeva, osnivačica svemirske konzultantske kuće Kosmic Apple, rekla je da EU ne može dostići američki Starlink pa čak niti britanski OneWeb. "Međutim, korist od toga što nisu prvi na tržištu je to što mogu iskoristiti vrijeme za učenje i steći prednost od ekonomije opsega koja će dovesti do pada cijena", smatra Sachdeva.

Studija Europskog patentnog ureda (EPO) i Europskog instituta za svemirsku politiku u suradnji s ESA-om pokazala je da svemirske tehnologije cvjetaju zahvaljujući velikim ulaganjima privatnog sektora, što ukazuje na to da su korporacije željne pokrenuti vlastite odgovore na Starlink Elona Muska.

Komercijalni prihodi od lansiranja satelita porasli su za 50% u posljednjem desetljeću, dok je priljev privatnog kapitala potaknuo trostruko povećanje patenata svemirske tehnologije između 2007. i 2017. godine.

Europske i svjetske prijave patenata zabilježile su nagli porast od 2011. godine.

U Europi je povećanje patenata svemirske tehnologije (kozmonautike) potaknuto ulaganjima u Njemačkoj i Francuskoj. Prema EPO -u, 85% ovih patenata su u vlasništvu privatnih tvrtki.

U međuvremenu su prijave iz Kine skočile s gotovo nule prije deset godina, do 50% svih patenata u 2018. Promjena je djelomično posljedica novih kineskih zakona, koji potiču organizacije da traže patentnu zaštitu.

Svemirski sektor ubrzano raste. Podaci EPO-a pokazuju da se broj godišnjih lansiranja letjelica u svemir povećao na oko 500 posljednjih godina.

Europski parlament je na sjednici u travnju usvojio svemirski program EU-a za razdoblje 2021.-2027. Novi Svemirski program postavlja pravni okvir za poticanje inovacija, jačanje industrijske konkurentnosti i stratešku autonomiju EU-a i osiguravanje tehnološkog vodstva na globalnoj razini, poručili su eurozastupnici.

"Kao što se pokazalo tijekom pandemije COVID-19, primjena svemirskih tehnologija može biti ključna za provedbu javnih politika i kontrolu epidemije putem usluga praćenja. Stvaranjem uvjeta za razvoj svemirskog tržišta uzvodno i nizvodno, svemirsko gospodarstvo EU-a imat će ključnu ulogu u oporavku naše Unije”, rekao je izvjestitelj EP-a Massimiliano Salini (EPP).