Tek što su se priviknuli na produljenje dobi umirovljenja na 67 godina, Nijemci bi se mogli suočiti s pomicanje te granice na 69 godina. Pripadajuće zakonsko rješenje, prema navodima njemačkih medija, razmatra Komisija za mirovine pri Saveznoj vladi u potrazi za mjerama koje će ustabiliti mirovinski sustav.
Prethodno pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu u Njemačkoj s 65 na 67 godina, usvojeno je kao zakonsko rješenje još 2006. a primijenjeno od 2014., kroz postepeno, a ne trenutno pomicanje dobne granice. Slično rješenje u primijeni je i kod nas što je dovelo do tekuće referendumske inicijative '67 je previše' sindikalnih središnjica koje se protive pomicanje dobne granice i drugim otežavajaćim mjerama za umirovljenje.
Prema navodima njemačkog udruženje osiguravatelja (GDV), stvarna dob umirovljenja u toj državi umnogome nije ni pomaknuta već je i dalje 64 godine, jer oni koji su pred penzijom biraju rješenje ranijeg odlaska bez obzira na slabije uvjete uživanja mirovine.
- Da je stvarna dob umirovljenja prenamijenjena u redovnu dob za umirovljenje, već bi imali efekte na tržište rada i zapošljavanje, kao i na stabilizaciju mirovinskih financija i mirovina – ocjenjuju u GDV-u, pozdravljajući najnoviji prijedlog za dobnu granicu od 69 godina.
Problemi njemačkog mirovinskog sustava proizlaze iz starenja stanovništva, slabog prirodnog priraštaja i nedovoljnih uplata u fondove. Prema sadašnjem stanju, komentiraju njemački mediji, stabilnost sustava može se održavati samo povećanjem doprinosa ili produljenjem radnog vijeka.
Osiguranici koje bi pogodilo pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 69 godina morali bi raditi 45 godina kako bi ostvarili puna prava i dostojnu mirovinu. Pritom se računa na dulji životni vijek stanovništva i potrebu solidarnosti s mlađim radnicima koji bi trebali iznijeti sav teret očuvanja mirovinskog sustava, ako se odustane od produljenja dobne granice.
Oko posljednje mirovinske reforme dvije najveće njemačke stranke CDU i SPD postigli su suglasje, no u slučaju nedavnog povećanja minimalne mirovine podjelila se sama vladajuća CDU, dio čijih je dužnosnika ocijenio nedovoljnim povećanje 'minimalca' s 500 na 900 eura. Otuda njemački mediji procjenjuju da će oko daljnjeg otežavanja odlaska u mirovinu na pregovaračkom stolu unutar vladajuće koalicije biti i povećanje doprinosa i visina mirovina.
Njemački ministar financija Olaf Scholz nedavno je upozorio kako će javne financije te države, zbog usporavanja gospodarskog rasta i povećanih izdvajanja za socijalu i obranu, u narednim godinama biti pod većim pritiskom nego prethodnih godina. Neće više biti proračunskih viškova kao nekada, naznačio je Scholz, poslavši poruku kako i Njemačka polako mora više razmišljati o smanjenju rashoda a ne o raspodjeli prihoda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....