U 2021. godini za zdravstvo je po stanovniku najviše izdvojio Grad Cres, slijedi ga Ilok koji prednjači po udjelu izdvajanja iz proračuna dok je prema trendu povećanja danih sredstava vodeće Dugo Selo koje ih je, u odnosu na godinu ranije, diglo za 1443,73 posto. Gledamo li trend povećanja sredstava u apsolutnim brojkama na prvom je mjestu Pula, ujedno uz Osijek i jedini veliki grad na ovoj ljestvici, kako je pokazala analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna koju je proveo portal Gradonačelnik.hr.
Tijekom 2021. godine, u najvećoj mjeri obilježene pandemijom i karantenom, hrvatski gradovi nastojali su pružati što veću podršku zdravstvenom sektoru i vlastitom stanovništvu prije svega ulažući u medicinsku opremu, osposobljavanje dodatnog kadra i logistiku. Značajna sredstva usmjeravana su u modernizaciju i poboljšanje zdravstvene infrastrukture, sufinanciran je rad hitne medicinske službe, pokrivani troškovi rada ginekologa, pedijatra i drugih specijalista kao i trošak smještaja liječnika i i ostalih zdravstvenih djelatnika. Ulagalo se i u organizaciju brojnih predavanja, radionica, edukacija i javno-zdravstvenih akcija. U nekim gradovima, poput primjerice Pule, otplaćivale su se kreditne obveze za gradnju zdravstvenih i obrazovnih ustanova, izdvajala sredstva za adaptacije i opremanja zdravstvenih objekata te provodili raznovrsni preventivni programi.
U 2021. godini, za koju imamo podatke dok one za 2022. još čekamo, 14 je gradova izdvojilo više od 100 kuna po stanovniku, a među deset najbolje rangiranih taj se iznos kretao između 122 i 327,90 kuna. U ovoj kategoriji, kao Grad koji je izdvojio najviše sredstava per capita nametnuo se Cres s 327,90 kuna, a slijede ga Ilok i Novigrad s izdvojenih 193,80 odnosno 196,41 kunu. Među deset najboljih uvrstili su se još i Hvar, Mali Lošinj, Rijeka, Novi Vinodolski, Korčula, Poreč i Novalja; njihova ulaganja u zdravstvo po stanovniku kretala su se od 122,68 do174,92 kune.
Što se tiče udjela u proračunu, 20 gradova je iz svog budžeta za zdravstvo izdvojilo više od 1 posto, a deset prvih na listi za tu je svrhu dalo između 1,53 i 2,84 posto proračuna. Prvi je Ilok s izdvojenih 2,84 posto, a s njim je mjesto zamijenio Cres koji je ovdje drugi s tek nešto manjih 2,69 posto udjela u proračunu. Među gradovima čija davanja za zdravstvo iznose više od dva posto još su Orahovica i Hvar. Slijede ih Županja, Mali Lošinj, Korčula, Rijeka, Čabar i Belišće koji su u pandemijskoj 2021. godini za zdravstvo iz proračuna izdvojili između 1,53 i 1,86 posto.
U odnosu na prethodnu godinu izdvajanja za zdravstvo povećalo je 46 gradova, piše Gradonačelnik.hr, a njih 13 za više od 100 posto. Gradovi koji su na našoj ljestvici po ovom kriteriju zauzeli prvih deset mjesta, isključivo srednji i mali gradovi, sredstva su povećali između 100 pa sve do 1443,73 posto koliko je svoja davanja uvećalo Dugo Selo, u ovom slučaju apsolutni rekorder. Više od 500 posto sredstva su uvećali i Nova Gradiška te Novi Vinodolski, a povećanjem od 483,33 posto slijedi ih Slunj. Popovača je za zdravstvo tijekom 2021. godine u odnosu na prethodnu godinu svoja davanja povećala za 288,52 posto, a ostatak popisa deset najbolje rangiranih čine još Krk, Cres, Petrinja, Čabar i Otočac.
Promatramo li trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim brojkama, prednjače dva velika grada, a ostalih osam sačinjeno je od tri srednja i pet malih gradova. Prva je Pula s uvećanjem od 2,7 milijuna kuna, drugi Osijek koji je davanja uvećao za otprilike dva milijuna kuna (1.988,285.00). Slijede ih Poreč i Cres s iznosima uvećanja od 609 odnosno 576,5 tisuća kuna, potom Novi Vinodolski i Dugo Selo koji su u odnosu na prethodnu godinu izdvojili 468,3 odnosno 431,6 tisuća kuna više, a tablicu zatvaraju Slunj, Makarska, Otočac i Krk čija se uvećanja sredstava kreću od 249,2 do 290 tisuća kuna.