Škole, vrtići, bolnice te mnoge druge naše javne, ali i privatne zgrade iskoristile su brojne mogućnosti dobivanja sredstava iz europskih fondova za energetsku obnovu. Uz ljepši izgled svojih fasada, te su se zgrade transformirale od velikih potrošača u energetske štediše. Zbog poboljšane toplinske izolacije, nove stolarije, krovišta i sustava grijanja puno manje novca izdvajaju za grijanje ili hlađenje svojih prostora. Kako troše manje energije, smanjuje se i emisija CO2 što pridonosi borbi protiv klimatskih promjena. Uz to, boravak u obnovljenim zgradama ugodniji je i zdraviji za sve koji u njima borave.
Povećanje kvalitete života
I zato su sredstva koja je država osigurala iz europske blagajne, a plasira ih putem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odlična prilika županijama, gradovima i općinama da obnove zgrade koje su u njihovu vlasništvu ili vlasništvu njihovih javnih ustanova. Odlična je to prilika i za stanare višestambenih zgrada da uz sve već nabrojene pogodnosti podignu vrijednost svojih nekretnina jer obnovljene zgrade više štede i više vrijede.
“Energetska učinkovitost u zgradarstvu nije samo trend, nego nužnost. Smanjenjem potrošnje energije, očuvanjem okoliša i povećanjem kvalitete života ovaj pristup postaje temelj održive budućnosti. Ulaganje u energetski učinkovite zgrade i tehnologije predstavlja ne samo financijski mudru odluku, nego i odgovoran korak prema očuvanju okoliša za buduće generacije”, ističe Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Samo u prošlom financijskom razdoblju kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. u Hrvatskoj je provedeno gotovo 1400 projekata energetske obnove. Od toga je oko 850 projekata energetske obnove zgrada javnog sektora, pa je tako obnovljeno 380 škola, 95 vrtića i 90-ak zgrada zdravstvene i socijalne skrbi te 540 višestambenih zgrada kojima je obuhvaćeno više od 15.000 kućanstava.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić ističe kako je ukupna vrijednost ovih projekata 531 milijun eura, od čega je 265 milijuna eura povučeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Bačić najavljuje i daljnje izdašne financijske poticaje. Cilj je, kaže, do završetka korištenja Nacionalnog plana oporavka i otpornosti obnoviti 1,9 milijuna četvornih metara stambenih i javnih zgrada, za što je Vlada Republike Hrvatske osigurala značajna nacionalna i europska sredstva u iznosu od tri milijarde eura..
Sve te projekte, kako iz prošlog operativnog programa tako i sada iz NPOO-a, obrađuje i kontrolira Posredničko tijelo Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preko čijih ruku prođu nebrojeni zahtjevi za nadoknadu sredstava. Provjeravaju i verificiraju svu dospjelu dokumentaciju, a kako bi se projekti uspješno proveli, u suradnji s resornim ministarstvima organiziraju edukativne radionice za korisnike te im pomažu razumjeti složene uvjete i procedure koje su dio projekata. Sve to ne samo da olakšava cijeli proces nego i povećava uspješnost realizacije, osiguravajući da svi uključeni akteri maksimalno iskoriste prednosti koje im pružaju sredstva iz europskih fondova.
Ulica rekorder po poticajima
U povlačenju sredstava za energetsku obnovu uspješne su bile i neke od naših bolnica, primjerice u Čakovcu, Novoj Gradiški, Virovitici, Varaždinu i Dubrovniku.
“Prije obnove uvjeti, pogotovo u zimskim mjesecima, nisu bili baš zadovoljavajući. Grijanje nije bilo ravnomjerno raspoređeno, a neki dijelovi zgrada bili su prehladni. Sada je situacija potpuno drugačija. Ne samo da su prostori topliji i ugodniji za pacijente, nego je i zrak u prostorijama mnogo zdraviji”, komentari su bolničkog osoblja koji najbolje pokazuje da održivost i zdravstvena skrb mogu ići ruku pod ruku.
Uspješni u povlačenju sredstava EU bili su i stanovnici riječkog kvarta Vežica, posebno oni koji žive u ulici koja je dobila naziv po poznatom hrvatskom pjesniku Dragi Gervaisu. Ta je ulica rekorder u povlačenju sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su građene, energetska učinkovitost nije bila ni blizu vrhu liste prioriteta kod projektiranja. Suočeni s energetski neučinkovitim zgradama koje je potrebno ne samo vizualno unaprijediti nego i prilagoditi energetskim standardima moderne gradnje, stanari čak 13 zgrada u Gervaisovoj ulici odlučili su, uz pomoć europskih sredstava, ali i stručnu podršku koju im je pružao Fondov Sektor za energetsku učinkovitost, krenuti u energetsku obnovu. Zajedno sa svojim upraviteljima suvlasnici su uspješno projekte priveli kraju i dobili 60-postotno sufinanciranje koje im je pomoglo pri oblikovanju nove kvartovske vizure. Zahvaljujući energetskoj obnovi, te su zgrade prepolovile prijašnju potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Odličan je to primjer kako uz dobru informiranost i suradnju stanari mogu ostvariti pravo na sufinanciranje EU, poboljšati komfor stanovanja te smanjiti režijske troškove.
Dekarbonizacija gospodarstva
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u sklopu Europskog zelenog plana, prema kojem bi sve nove zgrade do 2050. godine trebale biti nulte emisije. Uz izdašna europska sredstva, i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pruža sufinanciranje za projekte energetske obnove zgrada, što potiče privatne i poslovne korisnike na ulaganje u održive tehnologije. Prema riječima direktora Fonda Luke Balena, ova je godina bila rekordna i što se tiče ulaganja u energetsku učinkovitost obiteljskih kuća. Za nikad veći budžet, od čak 120 milijuna eura, konkurira gotovo 12 tisuća građana koliko ih je Fondu dostavilo svoje zahtjeve. Uz sufinanciranje energetske obnove javnih i stambenih zgrada, preko Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije iz europskog Modernizacijskog fonda osigurane su i 1,3 milijarde eura namijenjene poduzetnicima za sufinanciranje projekata koji doprinose dekarbonizaciji našega gospodarstva.
“Svi ovi programi Vlade RH sufinancirani bilo nacionalnim sredstvima, bilo sredstvima iz fondova EU doprinose modernizaciji stambenog sektora, ali i ostalih javnih i komercijalnih zgrada, potičući sve zainteresirane na aktivno sudjelovanje u poboljšanju energetske učinkovitosti njihovih zgrada i smanjenju ekološkog otiska prostora u kojima borave”, zaključuje Balen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....