DANIJEL MARUŠIĆ

Kohezijska politika u aktualnom programskom razdoblju stavlja naglasak na zelenu, digitalnu i pravednu tranziciju

Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo

Danijel Marušić

U 2023. godini, u kojoj obilježavamo tri velike obljetnice - 30 godina lokalne demokracije u Hrvatskoj, 20 godina djelovanja Hrvatske zajednice županija i 10 godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, moramo se na trenutak osvrnuti kako bismo apostrofirali važnost privlačenja novca iz europskih fondova za razvoj hrvatskih županija.

Od začetka lokalne demokracije u Hrvatskoj, koja je mala, ali veoma geografski i demografski različita zemlja, zemlja s nejednako razvijenim potencijalima svojih krajeva, ono za što se zalažemo je ravnomjeran regionalni razvoj. Za nas to znači izjednačavanje prilika za sve naše građane, ostanak stanovništva u lokalnim zajednicama, stvaranje uvjeta za život i rad, boljitak i napredovanje.

Proteklih desetak godina gradili smo vrtiće, bolnice, energetski obnavljali zgrade, financirali pomoćnike u nastavi, osigurali prehranu u školama, prehranu za najpotrebitije, ulagali i završavali velike infrastrukturne projekte, sve sufinancirano ili u potpunosti financirano europskim sredstvima.

Primjerice, u proteklom programskom razdoblju EU (2014. - 2020.) sufinanciran je Poljoprivredno-poduzetnički inkubator u Brodskom Stupniku, zahvaljujući kojem je malim i srednjim poduzećima poboljšana dostupnost poduzetničko-poslovne infrastrukture na području Brodsko-posavske županije u svrhu njihova olakšanog održivog rasta i razvoja. Cilj je privlačenje investicija, stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta te povećanje broja proizvoda i usluga gradnjom i opremanjem moderne infrastrukture za jačanje poduzetničkih kapaciteta u Brodskom Stupniku.

Prije četiri smo godine s Jutarnjim listom, portalom Župan.hr, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU pokrenuli natječaj za najbolji županijski EU projekt zato što smo željeli pokazati primjere dobre prakse, međusobne suradnje i mogućnosti iskorištavanja europskih potencijala. Jer upravo je to ono čemu težimo - biti uz bok razvijenim europskim regijama.

Virovitičko-podravska županija slavila je lani po drugi put. Projekt Centar za posjetitelje - Dvorac Janković pobijedio je u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici. Projekt Coastenergy Istarske županije bio je najbolji u kategoriji doprinosa znanosti i inovacijama, te je tako i ta Županija slavila pobjedu po drugi put, kao i Primorsko-goranska županija, lani s projektom Kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana", koja je osvojila najviše glasova publike. Projekt "SOS - Surađuj i ostvari sebe" Zadarske županije bio je pobjednik u kategoriji doprinosa poduzetništvu, a u kategoriji doprinosa prekograničnoj suradnji projekt "CrossCare" Grada Zagreba.

U ovogodišnjem krugu natječaja za najbolji županijski EU projekt našlo se čak njih 39, a s obzirom na velik odaziv u kategoriji najviše glasova publike, vjerujem da smo uspjeli građanima približiti važnost europskih projekata koji unapređuju lokalne zajednice.

U kontekstu aktualne financijske omotnice EU (2021. - 2027.) za županije je najvažnija Kohezijska politika, koja pridaje veliku važnost zelenoj, digitalnoj i pravednoj tranziciji te većinu sredstava usmjerava upravo na rješavanje izazova različitih područja EU. Hrvatska u ovom programskom razdoblju ima na raspolaganju 9 milijardi eura kohezijskih sredstava radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije.

Najveći dio kohezijskih sredstava namijenjen je ispunjavanju ciljeva zelene tranzicije i prelaska na niskougljično gospodarstvo, što će pomoći u poboljšanju energetske učinkovitosti, povećanju udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije (do 60 posto u 2023.), jačanju kružnog gospodarstva, otpornosti na klimatske promjene i biološke raznolikosti. Zelena tranzicija i digitalna transformacija trebaju biti glavni pokretači oporavka i dugoročnog rasta EU, pa tako i Hrvatske. "Europski zeleni plan" kao nova strategija gospodarskog rasta EU namjerava transformirati EU u prosperitetno i pravedno društvo koje će imati moderno, djelotvorno i konkurentno gospodarstvo u kojemu 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem se gospodarski rast ne temelji isključivo na postojećim resursima. Konkretno, gospodarski oporavak ne smije ići nauštrb zelenog, digitalnog i inovacijskog potencijala Europske unije kao i funkcioniranja jedinstvenog tržišta.

Regionalni razvoj i kohezija u razdoblju od 2021. do 2027. usmjereni su na pet ulagačkih prioriteta u kojima će EU postići najbolje rezultate. To su: pametnija Europa (usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima), zelenija Europa bez ugljika (provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena), povezanija Europa (opremljena strateškim prometnim i digitalnim mrežama), socijalnija Europa (provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi) te Europa bliža građanima (podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijeloj Europskoj uniji).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2024 12:17