Tri hrvatska gejmerska studija ove godine povukla su ozbiljan, rekordni novac iz europskih fondova. Ostvarili su to putem programa Kreativna Europa, točnije putem Potprograma MEDIA, kojim se financijski pomaže razvoj, distribucija i promocija europske audiovizualne industrija. Dosadašnjih godina prijavljivali su se uglavnom festivali, filmovi i TV serije, no ove godine zabilježen je dosad najveći uspjeh domaćih gaming studija. Na tom zlatnom popisu tri su videoigre iz Hrvatske s ukupno ostvarenom potporom od čak 359.809 eura, odnosno 2,68 milijuna kuna. Videoigri Starless u produkciji tvrtke Pine Studio dodijeljena su maksimalna sredstva u iznosu od 150.000 eura, tvrtka Intercorona d.o.o. za razvoj videoigre Starpoint Gemini 3: Echoes osigurala je iznos od 149.975 eura, a studio Spektar d.o.o. za razvoj videoigre Ghost Painter osigurao je iznos od 59.834 eura.
Hrvatska se tako po uspješnosti povlačenja novca na tom natječaju plasirala na drugo mjesto, koje dijeli s Velikom Britanijom. Ispred njih su samo Njemačka (četiri odobrena projekta) i Švedska (četiri). Ovo je stiglo kao još jedno veliko priznanje hrvatskoj gejmerskoj industriji, koja je ovakvim rezultatima našla svoje mjesto na europskoj sceni.
Budući da je milijun kuna za jednu igru uistinu velik novac koji će domaći studiji dobiti za razvoj svoje videoigre, zapitali smo se koliko zapravo stoji produkcija jednog takvog naslova te za što će oni točno iskoristiti taj novac. Samoborski Pine Studio osvojio je maksimalan iznos koji se dodjeljuje u toj kategoriji, pa sudeći prema tome, projektom su zaintrigirali nezavisne stručnjake koji su odlučivali o dodjeli sredstava. “Originalna igra inovativne mehanike, izvrstan grafički i zvučni dizajn, likovi su raznoliki i imaju bogatu pozadinsku priču”, samo su neki od superlativa kojima je ocijenjena videoigra “Starless”.
Nepoznati planet
A kako su na zgoditak reagirali kreatori iz Pine Studija, dečki iz Samobora?
- Nismo bili u uredu kad smo dobili vijest pa smo se čuli preko Discorda. Tamo smo organizirali malo digitalno slavlje. Pravi šampanjac zamijenili smo GIF-ovima šampanjaca - kaže za Jutarnji jedan od suvlasnika Pine Studija, Boris Barbir. “Sredstva koja su nam dodijeljena dolaze u trenutku kad su nam najpotrebnija jer se želimo osamostaliti kako ne bismo ovisili o stranim izdavačima i ulagačima. U tom smjeru želimo razviti studio, a ovaj nam je natječaj došao kao potvrda je odluka ispravna. Nije mogao biti bolji trenutak.”
Samoborski Pine Studio na sceni je od 2012. godine, kad su ga zajedničkim snagama pokrenuli današnji suvlasnici studija - direktor Vladimir Koščica, Tomislav Podhraški, Vjekoslav Krajačić i Boris Barbir.
- Prve smo dvije godine radili iz garaže, a nas četvorica smo bili jedini zaposleni. Svakim smo projektom rasli pa smo garažu u konačnici zamijenili malo većim uredom - kaže Koščica i dodaje da ih u studiju danas radi 13. Pine Studio dosad je napravio vlastitih 11 igara i još 30-ak za druge klijente, na koje prema ugovorima nisu potpisani. Iskustva, svakako, imaju. A sada imaju i odličnu financijsku potporu.
- ‘Starless’, igra čiji će razvoj financirati novcem koji su dobili na natječaju EU, znanstveno-fantastična je igra koja prati četveročlani tim istraživača koji odlazi na nepoznati planet ne bi li na njemu pokušao pronaći znakove života - objašnjava nam ukratko Vladimir Koščica.
- Planet na koji odlaze istraživači od Zemlje je udaljen trideset godina pa je odlučeno da se na putovanje pošalju bebe kako bi na njega stigle kao odrasle osobe. Svaka od beba bit će obučena za jedno područje - arheologiju, biologiju, sigurnost i medicinu. Bebe će putem obučavati poseban računalni sustav. Željeli smo odgovoriti na dva pitanja: "kako je to kada čovjeka odgaja stroj" i "koje posljedice mogu nastati zbog toga" - pojašnjava Koščica.
U 'Starlessu' neće biti borbi već će se bilo kakav konflikt između istraživača i stranog planeta te njegovih žitelja rješavati nenasilnim putem. Igrač će se uglavnom koristiti znanstvenim metodama i intelektom. Koščica naglašava da u igri neće biti ubijanja, ali da će se članovi tima povremeno dramski sukobiti.
- Mislimo da igru jako dobro predstavlja njezin svojevrsni slogan - ‘Prvi ljudi koji su šetali po drugom planetu nisu šetali po svom’ - kaže te dodaje da planiraju igru prvo izdati na konzolama, što aktualnim, što nadolazećim, te računalu, a da je moguće da će se kasnije proširiti i na mobilne platforme.
Vladimir Koščica
Sto pedeset tisuća eura koje su dobili predstavlja 50 posto budžeta igre, a ostatak će morati pribaviti sami. - U igru planiramo uložiti i vlastiti novac, a otvoreni smo za privatne investicije i dogovore s izdavačima - otkriva Boris Barbir i dodaje da na igri neće početi raditi odmah nego da će prije “Starlessa” napraviti “Faraway: Director’s Cut” i još dva velika samostalna projekta koji još nisu najavljeni. - Te ćemo igre financirati, napraviti i izdati samostalno. Ciljamo na to da i ‘Starless’ bude samostalan projekt - dodaje. “Europski je novac tu velik impuls, bez tog novca ne bismo krenuli u ovako velik projekt.”
Kako zapravo nastaje videoigra?
Rad na svakoj igri počinje tako da osnovni posao napravi manji tim unutar samog studija pa se tom timu postepeno pridružuju drugi članovi studija. - Odmah se radi intenzivno, ali s manje ljudi. Do kraja pojedinog projekta tim se može povećati tri puta - objašnjava Krajačić i dodaje da su neke igre na kojima su radili bile gotove za sedam mjeseci, a na nekima su radili više od godinu dana. “Za ‘Starless’ predviđamo da će nam trebati godinu i pol dana da je razvijemo onako kako želimo.”
Prihod od 6 milijuna kuna
Tri stotine tisuća eura, predviđeni budžet igre “Starless”, za hrvatske je prilike velik. - Radili smo igre i za deset puta manje novca, ali kod nas u Hrvatskoj ima igara koje su i skuplje od ‘Starlessa’. Primjerice, mi smo radili jedan projekt za 100.000 kuna, a radili smo i jedan od dva milijuna kuna. Imamo iskustva u radu s budžetima poput onog koji smo predvidjeli za ‘Starless’ - objašnjava Krajačić.
Vjekoslav Krajačić
Barbir kaže da će europski novac trošiti na radnu snagu, akviziciju potrebnih licenci za proizvode i usluge, prijevode igre na druge jezike te na marketing. - Velika će većina otići na programiranje i samu izradu igre, odnosno vizualnih elemenata koji će činiti igru, no bit će tu certifikata koje ćemo morati ishoditi prije izdavanja igre, međutim, to sve potpada pod, recimo to tako, intelektualni rad - kaže. “Na gotovo svim projektima, a tako će biti i na ovom, ljudi i njihov rad predstavljaju 90 posto naših troškova. Ostali troškovi, računala, prostor i posebni programi za rad na videoigrama, predstavljaju zaista mali dio troškova.”
U Pineu rade ljudi svih dobi, od 18-godišnjaka koji su k njima došli odmah nakon srednje škole do onih u 40-ima koji iza sebe imaju i fakultet i godine iskustva u branši. Njihove su plaće veće od hrvatskog prosjeka, kaže Podhraški. “Htjeli bismo da studijski standard bude 10.000 kuna neto. Trenutačno imamo nekoliko ljudi koji zarađuju toliko, ali bismo htjeli da svi dođu na tu razinu ako ne i višu.”
Pine je 2019. godinu završio u “velikom plusu”, a kako kaže Podhraški, to im je bila najbolja godina dosad. Studio kontinuirano raste od osnutka, što se očituje i na prihodima koje udvostručuju svake godine. - Na početku to nije bilo toliko teško s obzirom na to da prihodi nisu bili jako veliki, međutim prošle smo godine ostvarili prihod od šest milijuna kuna - kaže Podhraški i dodaje da studio dio prihoda uvijek ulaže u buduće projekte.
Tomislav Podhraski
Poslovanje u industriji videoigara karakteriziraju oscilacije u prihodima i troškovima. Barbir objašnjava: “Prošle smo godine izdali tri igre. I to igre s natprosječnim uspjehom. Otud takvi prihodi. No, nakon jedne takve dobre godine, može uslijediti jedna slaba jer tijekom te godine ili nemamo novih igara ili radimo na novoj igri koja tek treba izaći. Ova će godina u tom smislu biti lošija od prošle jer zadnja dva projekta koja smo izdali, nisu bila uspješna. Na tim smo projektima izgubili novac. Tu treba također uzeti u obzir da mi zarađujemo i od igara koje smo već izdali. Nikad ta zarada onolika kolika je kad izdajemo novu igru. Naravno, svatko želi zaraditi na svakoj igri koju izda, međutim, uvijek postoji mogućnost da je tržište neće prihvatiti. Bilo iz estetskih bilo iz tehničkih razloga. Ako jedna igra na tržištu prođe dobro, ona može financirati dva sljedeća projekta. Nastojimo poslovati odgovorno i štititi se od potencijalnih neuspjeha. Zato možemo izdržati lošu godinu jer znamo kakva nam godina slijedi. Sve to uračunavamo u poslovanje. Prošla je godina bila odlična, ova će biti slabija, ali će sljedeća zato opet biti udarna jer ćemo izdati dvije velike igre, a možda čak izdamo i ‘Starless’. Na projekte koji nisu uspjeli gledamo kao na priliku za učenje, da ne ponavljamo greške. Previše neuspjeha nije dobro, malo možete podnijeti”.
Za njihov je studio prekretnica bila videoigra “Faraway”. - Grafički smo se poboljšali, doradili smo zagonetke u priči. S tom smo igrom autorski sazreli - kaže Barbir. Uloženi trud se isplatio. “Faraway: Puzzle Escape” je zaigralo 20 milijuna ljudi. - Projekt je prvotno zamišljen kao trilogija, međutim, nismo stigli ispričati priču pa smo trilogiju proširili na šest nastavaka - kaže Barbir i dodaje da je puno igrača priču ispratilo do kraja.
Tim gejmerskog Pine Studija
Pine je “Faraway” serijal na tržište plasirao preko tzv. freemium modela naplaćivanja. Freemium je novokovanica nastala spajanjem riječi “free” (u ovom kontekstu “besplatno”) i “premium” (hrv. “prvoklasan” ili “vrhunski”). Kako Podhraški objašnjava, igrači igru preuzmu besplatno i odigraju jedan dio igre, najčešće pola ili nešto manje od pola. Nakon što završe besplatni dio, nastaviti mogu samo ako plate igru. U slučaju serijala “Faraway”, svaki nastavak sadržava 18 zagonetki, a Pine je igračima nudio da devet odigraju bez plaćanja. Da bi nastavili, morali su platiti 2,99 američkih dolara (nešto manje od 19 kuna).
Ozbiljna zarada
- Taj model je pošten prema igračima. Također, unutar igre postoji sustav pomoći pri rješavanju zagonetki koji funkcionira tako ga igra pomogne igraču riješiti zagonetku tek nakon što on pogleda kraću reklamu - objašnjava Podhraški te dodaje: “Priroda igara poput ‘Faraway’ takva je da broj igrača svakom novom igrom u serijalu pada pa je tako bilo s ‘Farawayem’. Prvu je igru zaigralo 20 milijuna, međutim, na drugoj smo bili na deset i pad se nastavio. Također, nisu ni svi oni platili drugi dio igre. Najčešće deset do 15 posto korisnika kupi igru. Unatoč tome, taj se model pokazao kao dobitna formula za nas i nastavit ćemo ga koristiti”. Prema ovoj računici, možemo zaključiti da je ova igra, koju je skinulo 3 milijuna korisnika po cijeni od 19 kuna, ostvarila čak 57 milijuna kuna prihoda, što je uistinu ozbiljan novac.
Hrvatska industrija videoigara već je godinama na glasu kao industrija u usponu. Prema podacima Udruženja hrvatskih studija za razvoj videoigara (CGDA), koje nam je ustupio bivši član udruženja Andrej Kovačević, domaći studiji, njih 26, 2017. godine ostvarili su prihod od 125.361.611 kuna, a njihovi planirani prihodi za 2018. godinu iznosili su 325.559.000 kuna. Značajan je to rast u odnosu na prihode iz 2014. godine, kad su se kretali oko 50 milijuna kuna. Neslužbeno doznajemo da su prihodi domaćih studija u 2019. godini nastavili rasti.
- Iznimno sam ponosna i sretna poradi hrvatskih rezultata u okviru poziva za razvoj videoigara Potprograma MEDIA. Oni su dokaz da kvaliteta videoigre nastale u Hrvatskoj nije upitna jer se hrvatske gaming tvrtke istovremeno nadmeću za pozornost publike na brzorastućem europskom i šire svjetskom tržištu, a čiji rast jednakom brzinom prate kvaliteta, konstantni razvoj postojeće tehnologije, kao i kontinuirano uvođenje novih, odnosno inovativnih, rješenja - rekla je za Jutarnji Martina Petrović, rukovoditeljica DKE - Ureda MEDIA Hrvatske.
O uspjehu hrvatskih studija na ovogodišnjem natječaju dodatno svjedoči činjenica da se na natječaj prijavilo pet domaćih studija, što znači da je ukupna uspješnost Hrvatske na tom natječaju bila 60 posto, dok je natječajni prosjek tek 28 posto. Nadalje, domaći su studiji na natječaju tražili 535.369 eura (3.998.665 kuna), što znači da im je dodijeljeno 67 posto iznosa koji su tražili. Radi usporedbe, natječajni prosjek u tom segmentu iznosi 26 posto. Petrović ističe da je MEDIA-jin ured na raspolaganju svim hrvatskim studijima koji žele aplicirati za financijsku pomoć.
- Desk je tu da im objasni različite strategije financiranja i kriterije po kojima će se o njihovim projektima odlučivati. Sa studijima obično prođem cijelu prijavu te ih vodim kroz cijeli proces jer je prilično kompleksan - navodi te dodaje da kao rukovoditeljica hrvatskog Ureda aktivno radi na razmjeni znanja između industrije videoigara i filmske industrije, budući da se potonja već dugi niz financira iz Potprograma MEDIA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....