Europska komisija odobrila je još jedan hrvatski program kreditnih jamstva i zajmova, u ukupnom iznosu od oko 322 milijuna eura, odnosno 2,45 milijardi kuna, za mikro, male i srednje poduzetnike pogođene pandemijom koronavirusa.
Kako navodi Ministarstvo financija, programom će upravljati Hamag-Bicro, agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a sredstva će se odobravati u obliku subvencioniranih zajmova i državnih jamstava za kredite.
“Cilj programa je poboljšati pristup vanjskom financiranju onih mikro, malih i srednjih poduzetnika koji su najteže pogođeni ekonomskim učinkom izbijanja pandemije koronavirusa, čime će se osigurati nastavak njihovih aktivnosti”, navodi Ministarstvo financija.
Dva programa
Prije nekoliko dana Hamag-Bicro je obavijestio poduzetnike da mora zatvoriti dva programa za obrtna sredstva, zajam Covid-19 i Mikro zajam za obrtna sredstva jer je za njih u kratkom razdoblju pristiglo previše prijava, pa je nestalo novca. Na pitanje što će za poduzetnike značiti novoodobreni program u Hamag-Bicrou, pojašnjavaju da se ta sredstva odnose na “nove uvjete”, propisane Privremenim okvirom, a već su osigurani u sklopu tri milijarde kuna koje agencija već provodi kroz mjere pomoći gospodarstvu.
Europska komisija je usvojila novi dokument, pod nazivom Privremeni okvir, kako bi zemljama omogućila da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama radi pomoći gospodarstvu uslijed pandemije. Jedan od tih relaksirajućih uvjeta odnosi se na potpore male vrijednosti, a podrazumijeva da pojedini poduzetnik u tri fiskalne godine može ostvariti financijsku potporu do 200.000 eura. No, na temelju Privremenog okvira, koji će se primjenjivati do kraja ove godine, taj se limit podiže na iznos od 800.000 eura. Taj novi limit se neće odnositi na već podnesene zahtjeve za zajam ili jamstvo, nego samo na buduće programe. U konačnici to znači da će do kraja ove godine Hamag osmisliti nove programe, a umjesto potpora do 200.000 eura, poduzetnici će moći dobiti potpore do iznosa od 800.000 eura.
U Hanag-Bicrou podsjećaju kako je vrijednost svih šest programa, uključujući i dva nova financijska instrumenta, inicijalno iznosila 1,148 milijardi kuna, a zbog velikog broja pristiglih zahtjeva za Covid-19 i Mikro zajam naknadno je povećana na iznos od 3 milijarde kuna.
“U posljednjih nekoliko tjedana agencija je intenzivno radila na novom dokumentu temeljem kojeg bismo ostvarili još povoljnije uvjete za gospodarstvo pogođeno epidemijom”, naglašavaju u Hamagu.
Potencijal
Osim ovog programa kreditnih jamstva, Europska komisija je početkom travnja već odobrila dva hrvatska programa potpore gospodarstvu: HBOR-u je odobren program za likvidnost izvoznika kroz police osiguranja, čime je omogućen ukupni kreditni potencijal od oko 6 milijardi kuna, a potom i program program namijenjen malim, srednjim i velikim poduzetnicima kroz instrument povoljnih kredita HBOR-a uz subvencije kamate koju je osigurala država. Ukupni kreditni potencijal za tu mjeru procijenjen je na milijardu eura.
Kredite za likvidnost odobravaju i poslovne banke u suradnji s HBOR-om. Sredstva se odobravaju na rok do tri godine po modelu podjele rizika s poslovnim bankama, 50 posto iznosa iz izvora HBOR-a po kamatnoj stopi već od 0 posto, pri čemu visina kamatne stope ovisi o propisima o dodjeli državnih potpora. Zahtjev za ovaj kredit poduzetnici predaju jednoj od 14 banaka s kojima HBOR ima dogovorenu suradnju na ovom programu. To ujedno znači da tvrtke moraju proći selekciju poslovnih banaka koje za svoj udjel u kreditu traže i veću kamatnu stopu, svakako veću HBOR-ove.
Neplanirane izmjene ugovora narušavaju nam likvidnost
Nakon što su ostali zatečeni iznenadnom obustavom povoljnih kredita za likvidnost u Hamagu, poslodavci se sada žale i na teškoće s potporama iz Europskog socijalnog fonda. Kako navodi HUP, velik broj korisnika tih potpora dobiva obavijesti da će im prije odobrena sredstava u velikoj mjeri biti uskraćena prilikom isplate. Takvu odluku države HUP smatra “krajnje nelogičnom, pogrešnom i kontraproduktivnom jer taj novac znači opstanak radnih mjesta i poslovanja niza važnih subjekata”. Upozoravaju kako to ne znači samo da će projekti stati nego i da bi korisnici, ako ne provedu aktivnosti i ugovorene rezultate projekta, morali vratiti sav novac koji su prije u projektu potrošili. Dodaju da takva neplanirana izmjena ugovora korisnika stavlja u izrazito nepovoljan položaj, narušavajući im likvidnost, a ne dijeleći odgovornost za rezultate i rokove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....