Višegodišnji rast cijena nekretnina u Hrvatskoj mogao bi najesen dobiti novi uzgon zbog nove runde podjele državnih poticaja mladima za kupnju stana. Tako procjenjuje dio sudionika na tržištu nekretnina koji su nam ponudili svoje viđenje utjecaja državnih subvencija na cijene stanova, ali ne manjka ni suprotnih stavova.
- Ne očekujem korekcije tržišta nekretnina ni u smjeru viših, ni u smjeru nižih cijena nakon najave novog kruga davanja subvencija na stambene kredite. Cijene na tržištu već duže vremena su visoke, potražnje ima, ali subvencije nisu mjera koja u značajnoj mjeri može podići sposobnost zainteresiranih kupaca da si priušte stambenu investiciju u sadašnjim uvjetima – smatra Danijel Mrković iz Biliškov nekretnina.
Odnose na našem tržištu nekretnina, upozorio nas je Mrković, vrlo je teško pratiti, među ostalim, zbog nedostatnih statističkih podataka. Puno je, dodaje, gotovine u optjecaju kupoprodaje stanova, iz raznih, legalnih i nelegalnih izvora, koja može biti izvor investicija i utjecati na potražnju.
- Krediti, uvjeti kreditiranja, nisu jedini financijski izvor utjecaja na cijene nekretnina. Kada govorimo o nekim drugim izvorima utjecaja na cijene stanova u nadolazećem razdoblju, valja računati s time da će se iduće godine na tržištu naći veći broj stanova u novogradnji što može utjecati na spuštanje cijena – ocjenjuje Mrković.
Ivana Boršćak iz Boriva nekretnina suglasna je s procjenom predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravka Ranilovića da trenutna pojava tri tisuće odobrenih državnih subvencija za kupnju stana, što će uslijediti u rujnu ove godine, diže cijene prema gore.
- Objava početka subvencioniranja stambenih kredita odvija se u ograničenom vremenskom roku podnošenja zahtjeva i ponude banaka. Ponuditelji stanova, primjerice, znaju da će se odjednom na tržištu pojaviti veći broj kupaca i mogu podignuti tražene cijene. I to se događa, uz još jednu nepovoljnu okolnost da u dužem razdoblju ne dolazi do vraćanja cijena na pozicije prije oglašenja subvencioniranja, već se cijene u najboljem slučaju stabiliziraju na dostignutoj razini – smatra naša sugovornica iz Boriva nekretnina.
Scenarij poskupljenja stanova uslijed plasiranja državnih subvencija može se, prema mišljenju Ivane Boršćak, spriječiti samo drugačijim poticanjem stambenih investicija mladih, kroz, predlaže, porezne poticaje primjerice, gdje bi kupac stana znao kakva ga pogodnost čeka i planirao kupnju u dužem razdoblju.
- Ovako imamo trenutan efekt na tržište nekretnina kojeg je kasnije teško ispraviti – zaključuje naša sugovornica.
Stjepan Čelina, direktor tvrtke Celing koja gradi i prodaje stanove, u ocjeni utjecaja državnih subvencija na tržište nekretnina polazi od toga da se subvencije dodjeljuju samo jednoj skupini kupaca zainteresiranih za kupnju stana.
- Veći utjecaj na cijene od državnih subvencija, primjerice, imaju investicije u kupnju stanova koje se poduzimaju radi najma. Zarada od najma višestruko premašuje troškove kreditiranja za kupnju stana i o tome, barem kad je riječ o cijenama u Zagrebu, treba voditi računa – napominje Čelina. Celing, ističe Čelina, pri formiranju svojih cijena ne uzima u obzir državne subvencije za kupnju stanova.
- Državne subvencije na stambene kredite ne utječu na cijene koje naša tvrtka formira. Mi moramo napraviti kalkulaciju bez tih i sličnih utjecaja i tako utvrđenih cijena se držimo. Koliko kontaktiram s drugim graditeljima i prodavateljima stanova, ni oni ne povećavaju cijene zbog programa državnih subvencija. Stoga, u cjelini ne vidim utjecaj državnih subvencija na tržištu o kojem se govori. Moguće je da neki drugi sudionici na tržištu, poput agencija, povećavaju cijenu svojih usluga zbog državnih subvencija, ali o tome nemam informacija – kazao nam je direktor Celinga.
Čelina državne subvencije na stambene kredite vidi kao na dobru mjeru demografske politike, pomoć mladima koji formiraju obitelji te smatra da bi je trebalo i dalje provoditi.
U prvom kvartalu ove godine cijene prodanih stanova u zemlji u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle su, prema podacima Burze nekretnina, za 4,6 posto. Državni zavod za statistiku izračunao je za prošlu godinu prosječnu cijenu 'kvadrata' prodanog stana u novogradnji od 12 209 kuna. Stari stanovi, prema istome izvoru, dostizali su lani prosječnu prodajnu cijenu 'kvadrata' od 12 600 kuna. Sve su to pokazatelji bez značajno nižih kupoprodajnih cijena u društveno poticanoj stanogradnji (POS).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....