Ulaganje 45 milijuna eura, zadržavanje svih postojećih radnika uz otvaranje najmanje 300 novih radnih mjesta te ponovno pokretanje proizvodnje teretnih vagona. To su ključne točke poslovnog plana slovačke Tatravagonke za posrnulu zagrebačku Tvornicu željezničkih vagona Janko Gredelj koje nam je otkrio Ivan Petriček, jedan od suvlasnika i član Nadzornog odbora Tatravagonke.
- Lider smo u proizvodnji željezničkih vagona za europsko tržište s tvrtkama-kćerima u Njemačkoj, Poljskoj, Srbiji, Češkoj i Indiji koji pažljivo prati tržišne prilike, a postojeća struktura TŽV Gredelj može pružiti sve potrebne resurse vezane za realizaciju naših planova i projekata - kaže Petriček, pojašnjavajući pozadinu odluke Tatravagonke da se javi s ponudom za zagrebačku tvornicu vagona i remont željezničkih vozila koja se od listopada 2012. nalazi u stečaju.
Podsjetimo, Odbor vjerovnika Gredelja raspisao je javni poziv zainteresiranim investitorima da dostave svoje ponude ulaganja ili dokapitalizacije tvornice, a uz Tatravagonku, odazvali su se zagrebački DOK-Ing Vjekoslava Majetića i švicarski Stadler. U pripadajućoj proceduri Stadler je sam odustao od ulaganja u Gredelj s obrazloženjem da ne može dati pravno obvezujuću ponudu a spomenuti Odbor vjerovnika odbacio je ponudu DOK-Ing kao nepotpunu.
- Ponuda društva Tatravagonka sadrži svu dokumentaciju, te traženo jamstvo za ozbiljnost ponude. Uz to, društvo je dostavilo i popratno pismo uz ponudu koje je pročitano prilikom ocjenjivanja prispjele ponude - navodi se u odluci Odbora vjerovnika Gredelja koju je priopćio stečajni upravitelj tvornice Tomislav Đuričin.
Na pitanje koji su sljedeći potezi i tko ih treba povući kad je u pitanju prihvaćanje ponude Tatravagonke za Gredelj, Ivan Petriček kaže da je sada sve na stečajnom upravitelju Gredelja i nadležnome trgovačkom sudu.
Plan namirenja
- Čitav proces je trenutno pod punom kontrolom stečajnog upravitelja i nadležnog suda. Priprema se plan namirenja vjerovnika i procjenjuju se načini realizacije navedenog plana - navodi jedan od suvlasnika Tatravagonke.
Komentirajući izglede da se konačni dogovor s vjerovnicima Gredelja sklopi brzo, Petriček podsjeća kako Gredelj ima veliki broj vjerovnika zbog čega je cijeli proces vrlo kompliciran i zahtijeva, kaže, određen vremenski period za kvalitetnu pripremu.
- U skoroj budućnosti bit će potrebno dobiti suglasnost pojedinačnih grupa vjerovnika tako da bismo mogli završiti realizaciju cijelog projekta - ocjenjuje Petriček. Otkriva kako spomenutih 45 milijuna eura ulaganja zapravo ide u cijelosti za namirenje vjerovnika Gredelja te da spomenutom iznosu treba dodati i milijun eura koje je Tatravagonka izdvojila za jamstvo.
Odluka o sudbini Gredelja u rukama je UniCredit Leasing Croatije, Erste i Zagrebačke banke koji u stečaju tvornice imaju status razlučnih vjerovnika i drže 307 milijuna kuna duga. Vlasnici ostatka do 755 milijuna kuna ukupno utvrđenog duga Gredelja su država i radnici s 271 milijun kuna potraživanja i grupa manjih, tzv. neosiguranih vjerovnika koji pokušavaju naplatiti 177 milijuna kuna od tvornice.
Ima potencijala
U svakom slučaju, ako nadležni za stečaj Gredelja u konačnici prihvate ponudu Tatravagonke i uvrste je u stečajni plan tvornice, postavlja se pitanje što može očekivati posrnula zagrebačka tvornica i njezini radnici od takvog 'deala'?
- Plan Tatravagonke je razvijati sve djelatnosti koje su do sada bili temeljem poslovanja tvornice Gredelj u prošlosti. Sigurno ćemo početi i s proizvodnjom željezničkih postolja za teretne vagone, kao i samih vagona. Razvijat ćemo popravke putničkih vagona, kao i električnih i diesel motornih jedinica. Isto tako, radit ćemo na povećavanju broja ugovorenih poslova u popravcima i održavanju lokomotiva – najavljuje Ivan Petriček. Posebno se osvrnuvši na sadašnju i buduću zaposlenost u Gredelju, Petriček je ustvrdio kako tvornica s obzirom na prostorni kapacitet proizvodnih pogona i sadašnji broj zaposlenih ne ostvaruje puno korištenje kapaciteta i potencijala koje, ističe, Gredelj pruža.
- Zbog toga, uz zadržavanje postojećih radnih mjesta, trebamo zaposliti nove zaposlenike, otprilike od 300 do 400 novih radnih mjesta. To je put do realizacije naših planova - zaključuje Petriček.
Kao dodatan motiv za ulazak na hrvatsko tržište, suvlasnik Tatravagonske ističe povoljnu poslovnu klimu i političku stabilnost Vlade Andreja Plenkovića.