Pogled u budućnost

RBA: Nešto sporiji rast gospodarstva i brži rast cijena, jamstva ostaju 'minsko polje'

Opasnost za proračun su državna jamstva brodogradilištima, upozorava se u analizama Raiffeisena.
 Foto: Damjan Tadić / CROPIX

Hrvatsku u sljedećoj godini čeka daljnje usporavanje gospodarskog rasta, no dinamika usporavanja bit će vrlo mala, proizlazi iz novih analiza Raiffeisena o našoj zemlji.

Prema prognozama Raiffeisena, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s gospodarskim rastom od 2,6 posto. To je nešto niža stopa rasta gospodarstva nego u prošloj godini, kada je rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 2,9 posto. Za sljedeću godinu makroekonomisti Raiffeisena najavljuju nam stopu gospodarskog rasta od 2,5 posto.

Glavni generator rasta gospodarstva, ističe Zrinka Živković - Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, u novim prognozama, ostat će potrošnja kućanstava. Ipak, osobna će potrošnja, pokazuju prognoze Raiffeisena, u 2019. rasti nešto sporije nego u ovoj godini, 2,5 umjesto 3,6 posto. Uz to, dodaje, u drugoj polovici ove godine očekuje se umjereni oporavak investicija, posebno u privatnom sektoru. Dio zasluga za to svakako pripada i korištenju novca iz fondova EU, iako se Hrvatska u tome dosad baš i nije iskazala, upozorava se u prognozama.

I u sljedećoj godini možemo očekivati daljnji pad stope nezaposlenosti. Ona bi, prema kalkulacijama Raiffeisenovih makroekonomista, u 2019. trebala iznositi devet posto, što je manje od prognozirane stope nezaposlenosti za ovu godinu od 9,8 posto.

S druge strane, dinamika rasta cijena nastavit će se ubrzavati i u 2019. godini, iako će stopa inflacije ostati na niskim razinama. Prognoze stručnjaka Raiffeisena za sljedeću godinu govore o prosječnoj inflaciji od dva posto, dok bismo ovu godinu trebali zaključiti s prosječnim rastom cijena na malo od 1,4 posto, stoji u prognozama Raiffeisena. Ovdje treba naglasiti kako glavni generator jačanja inflacije ostaju cijene energenata.

U Raiffeisenu očekuju nastavak odgovorne fiskalne politike, usmjerene na smanjenje rashoda i proračunskog deficita. Ipak, njihovi makroekonomisti upozoravaju da bi jamstva koja je država dala brodogradilištima mogla predstavljati svojevrsnu tempiranu bombu. Naime, mogućnost naplate danih jamstava državni bi proračun mogao stajati i preko jedan posto BDP-a, što bi se negativno odrazilo i na razinu proračunskog deficita i javnoga duga. No, čak i u slučaju realizacije takvog 'crnog scenarija', stanje u javnim financijama ostalo bi u prihvatljivoj zoni, zaključuju u Raiffeisenu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:39