Raiffeisen: Za Brexit bez dogovora 30% šansi, ali to ne znači nužno i katastrofu

Nakon što u britanskom Parlamentu nije prošao dogovor o Brexitu koji je premijerka Theresa May postigla s vlastima EU u Bruxellesu, šanse za "tvrdi Brexit", odnosno izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU bez dogovora, znatno su porasle. Naime, prema novim prognozama analitičara Raiffeisena, šanse za Brexit bez dogovora sada iznose 30 posto.

Zaključak koji iz toga proizlazi je da bi se svi sudionici koje će Brexit - dogovoreni ili nedogovoreni - pogoditi, kako u EU, tako i u Velikoj Britaniji, trebali pripremiti i za taj najcrnji scenarij. Doduše, analitičari Raiffeisena i dalje vjeruju da su znatno veće šanse da će se vlasti u Londonu na kraju ipak uspjeti sporazumjeti s eurokratima oko uvjeta izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Šansama za takav rasplet u ovom trenutku daju 70 posto. U svakom slučaju, ističu u Raiffeisenu, "tvrdi Brexit" nikome ne ide u prilog: ni britanskoj vlasti, ni britanskoj oporbi, a ni EU, koju bi, s obzirom na povezanost gospodarstva najznačajnijih članica s britanskom ekonomijom, mogao baciti čak i u kraću recesiju.

Ipak, opasnost od izlaska Velike Britanije iz EU bez dogovora postoji. I više nije mala. Što bi "tvrdi Brexit" donio Velikoj Britaniji, a što EU? Posljedice takvog scenarija nesumnjivo bi bile negativne za strane na objema obalama La Manchea. Već sada je, primjerice, iz upozorenja rejting-agencija jasno da bi britanski kreditni rejting pao, a pitanje je i kako bi funkcionirala opskrba britanskog tržišta europskim robama, pri čemu ne treba zaboraviti da čak i skraćena EU ostaje vodeći vanjskotrgovinski partner Velike Britanije. Pod znakom pitanja su i ugled i utjecaj Velike Britanije na svjetskoj političkoj sceni. S druge strane, Brexit bez dogovora bi EU politički puno manje pogodio.

No, u Raiffeisenu upozoravaju kako "tvrdi Brexit" ne bi nužno trebao značiti i katastrofu. U slučaju da "Brexit poker" završi bez dogovora o uvjetima izlaska, ističe se u analizi Raiffeisena, velika je vjerojatnost da bi London i Bruxelles dogovorili barem nekakav privremeni režim, koji bi trajao od tri do devet mjeseci, a tijekom kojeg bi se omogućilo da se izbjegnu radikalni raskidi. Primjerice, trgovina Ujedinjenog Kraljevstva sa skraćenom EU mogla bi se odvijati po uvjetima koje propisuje Europski gospodarski prostor (EEA), koji obuhvaća EU, Norvešku, Island i Lihtenštajn, a koji jedinstveno tržište EU, pa tako i trgovinu bez carina i drugih ograničenja, širi i na spomenute tri članice EFTA-e. To bi bilo "norveško rješenje", o kojem se proteklih godina dosta govorilo. Dio britanskog gospodarstva već je, inače, i pripremio plan funkcioniranja upravo u slučaju realizacije takvog, najcrnjeg scenarija.

Unatoč tome, u Raiffeisenu vjeruju da će se Brexit na kraju ipak odviti po uređenim i dogovorenim pravilima, što će za obje strane biti win-win situacija. Toj soluciji u Raiffeisenu u ovom trenutku daju 70 posto šansi. No, i tu su moguća dva rješenja. Prvo rješenje - po mišljenju Raiffeisenovih analitičara, ipak manje vjerojatno - govori o izlasku Velike Britanije iz EU prema slovu ugovora koji su vlasti u Londonu postigle s onima u Bruxellesu, pri čemu bi već postignuti i od strane Parlamenta u Londonu odbačeni sporazum vjerojatno pretrpio određene izmjene. Drugo, vjerojatnije rješenje govori o nastavku pregovora Londona i Bruxellesa, što bi za posljedicu imalo odgađanje Brexita za 2020. ili 2021. godinu.

U svakom slučaju, vremena za planirani izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU sve je manje. Već sada je izvjesno, proizlazi iz analize Raiffeisena, da će se odluke, kakve bile da bile, donositi u posljednjem trenutku.