Promjene su samo kozmetičke, no hrvatske tvrtke će još teže zakoračiti u Sjevernu Ameriku

Novi trgovinski ugovor između SAD-a, Kanade i Meksika, USMCA, uskoro bi trebao zamijeniti dosadašnji Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), a jedna od posljedica novog trgovinskog aranžmana između triju zemalja mogao bi biti i još teži pristup hrvatskih tvrtki bogatom sjevernoameričkom tržištu s oko 485 milijuna potencijalnih potrošača.

Naime, stvaranje USMCA, upozoravaju analitičari, u velikoj mjeri i jest posljedica protekcionističke politike, koju gura i američki predsjednik Donald Trump. Iako USMCA ni SAD-u, ni Kanadi, ni Meksiku ne nosi bitnije promjene u odnosu na dosadašnju NAFTA-u, činjenica je da se svaka od strana potpisnica novog ugovora, a posebno SAD, uspio izboriti za određene koncesije, koje bi trebale zaštiti domaću proizvodnju. To opet znači da će i pristup tvrtki iz trećih zemalja, pa tako i Hrvatske, tržištima SAD-a, Kanade i Meksika, biti teži nego što je bio do sada. Posebno ako se uzme u obzir carinski rat koji bijesni i između Washingtona i Bruxellesa.

Prejaka konkurencija

Drugi razlog zbog kojeg bi nova podjela karata na svjetskom trgovinskom stolu hrvatskim tvrtkama mogla otežati pristup sjevernoameričkom tržištu leži u - Brexitu! Naime, nakon što izađe iz EU-a, realno je očekivati, upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar, da će se Ujedinjeno Kraljevstvo dodatno okrenuti Sjevernoj Americi, a posebno Kanadi i SAD-u. U praksi to znači da će nastup britanskih tvrtki na ionako visoko konkurentnim tržištima Sjeverne Amerike dodatno otežati ulazak tvrtki iz drugih zemalja i trgovinskih blokova. Kolateralna žrtva očekivanog britanskog uleta na tržište Sjeverne Amerike vjerojatno će biti i Hrvatska: naše tvrtke ionako su slabo prisutne na sjevernoameričkom tržištu, a pitanje je i imaju li kapaciteta jače zakoračiti na njega. Posebno, ako se ionako prejaka konkurencija na njemu pojača većom britanskom nazočnošću.

- Naše kompanije su u Sjevernoj Americi slabo prisutne, a nemaju ni puno kapaciteta za nastup na tom tržištu, na kojem vlada prejaka konkurencija - poručuje Novotny.

Toga su, čini se, svjesni i u hrvatskim tvrtkama, koje posluju na tržištu Sjeverne Amerike. Novi trgovinski ugovor USMCA zasad još, kako doznajemo, uglavnom nisu ni počele iščitavati, već analizu odgađaju za početak sljedeće godine, kada će, kako kažu, stvari biti jasnije nego što su sada.

- U ovom trenutku još ne analiziramo novi trgovinski ugovor. To ćemo vjerojatno napraviti početkom sljedeće godine - kratko nam je kazao Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara i čelni čovjek Hrvatskih izvoznika.

Naravno, to ne znači da ih tržište Sjeverne Amerike ne zanima. Upravo suprotno. Ipak, dodaje Bago, Končar samo oko dva posto ukupnih prihoda ostvaruje u SAD-u. U Kanadi zasad nije prisutan, no otvara mu se mogućnost sklapanja poslova u toj ogromnoj zemlji u naredne dvije godine, dok ih u Meksiku zasad nema.

Četiri posto robnog izvoza

U svakom slučaju, hrvatske kompanije ne skreću pogled u stranu: "nova NAFTA", odnosno USMCA, kako će se zvati, svakako ih zanima i razmotrit će što će ona značiti za njihovo poslovanje. No, očito je da naše kompanije u tome neće žuriti, s obzirom na to da je njihovo poslovanje premalo vezano uz sjevernoameričko tržište.

Prema podacima državne statistike, ukupan je hrvatski robni izvoz na tržište NAFTA-e lani iznosio 609,8 milijuna eura, što je samo oko četiri posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza. Pritom smo najviše robe izvezli na najveće od triju tržišta NAFTA-e, odnosno, po novom, USMCA - ono američko, čak 546,3 milijuna eura, dok smo na kanadsko tržište plasirali robe u vrijednosti nešto većoj od 50 milijuna eura, a na meksičko samo u vrijednosti od oko 13,4 milijuna eura.

Što se uvoza iz Sjeverne Amerike tiče, značaj dosadašnje NAFTA-e za nas je još manji. Naime, lani smo, prema podacima DZS-a, iz tog trgovinskog bloka uvezli robe u vrijednosti od samo 166,2 milijuna eura, što čini manje od 0,8 posto našeg ukupnog uvoza u 2017. godini. Najveći uvoz, u vrijednosti od 143,8 milijuna eura, imali smo iz SAD-a, dok smo iz Kanade uvezli roba u vrijednosti 16,2 milijuna eura, a iz Meksika simboličnih 6,2 milijuna eura.

S članicama dosadašnje NAFTA-e još smo manje povezani investicijski. Naime, prema podacima središnje banke, Amerikanci su u hrvatsko gospodarstvo od 1993. pa do kraja ožujka ove godine uložili ukupno samo oko 136,1 milijun eura, što je zanemariv udio u ukupnim stranim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo koja dosežu 33 milijarde eura. Kanađani su u Hrvatsku u istom razdoblju uložili još manje novca - samo 7,6 milijuna eura, pokazuju podaci HNB-a, dok Meksika ni nema na popisu zemalja čije tvrtke najviše ulažu u Hrvatsku.

Istodobno, hrvatske su tvrtke od 1993. pa do kraja prvog ovogodišnjeg tromjesečja u SAD uložile ukupno 47,1 milijun eura, pokazuje statistika DZS-a. I to je samo kap vode u moru hrvatskih ulaganja u inozemstvo, koja su u istom razdoblju dosegla 6,4 milijardi eura. Kanade i Meksika ni nema na popisu zemalja u koje naše tvrtke najviše ulažu.

Iako novi trgovinski sporazum između Washingtona, Ottawe i Ciudad de Mexica ne donosi bitne promjene za SAD, Kanadu i Meksiku u odnosu na dosadašnju NAFTA-u, nekih promjena će ipak biti. Prije svega, novi je trgovinski sporazum ipak nešto 'labaviji' u odnosu na dosadašnji i donekle mijenja trgovinski zemljovid Sjeverne Amerike. Prema dosad dostupnim informacijama, novi bi sporazum tri zemlje trebale potpisati do kraja studenoga, nakon čega slijedi proces ratifikacije u svakoj od njih. Sama USMCA na snagu bi trebala stupiti u drugoj polovici sljedeće godine, čime će NAFTA, nakon 25 godina, i službeno otići u povijest.

Nova radna mjesta

Unatoč tome, tri velike zemlje i ekonomije, čiji je zajednički bruto domaći proizvod (BDP), prema podacima međunarodnih financijskih institucija, lani dosezao oko 22 bilijuna američkih dolara, što je više od četvrtine svjetskog BDP-a, ostaju u prilično čvrstoj (ekonomskoj) vezi. Već i podatak da je lani robna razmjena između SAD-a, Kanade i Meksika dosezala oko 1,2 bilijuna USD, dovoljno govori o tome u kojoj su mjeri američko, kanadsko i meksičko gospodarstvo povezani i isprepleteni. Ne čudi stoga što analitičari tvrde da USMCA neće prekinuti pupčanu vezu između tri velika gospodarstva.

- Novi je sporazum zapravo realizacija Trumpovih predizbornih obećanja, budući da je često isticao kako NAFTA ne ide dovoljno u korist SAD-a. Ipak, USMCA se ne razlikuje bitnije od NAFTA-e. Kanada će i dalje uvoziti američke aute, dok će Amerikanci i dalje uvoziti ono što im treba iz Meksika, kao i Meksiko iz SAD-a. Tako da tu prije možemo govoriti o kozmetičkim promjenama, nego o suštinskoj promjeni odnosa među tim zemljama - ocjenjuje Novotny.

Usporedba USMCA i NAFTA-e, koju su dali strani mediji, doista pokazuje da su izmjene male. Ovdje, naravno, valja voditi računa o tome da je NAFTA i do sada bila prilično labava integracija, zona slobodne trgovine, u kojoj stupanj integracije članica ni izbliza nije bio kao u, primjerice, EU. Moglo bi se reći da je USMCA-om svaka od članica, a posebno SAD, dobila određene ustupke, iako su one zapravo male i više simbolične.

U području trgovine, primjerice, Kanada i Meksiko su pristali na redefiniranje iznosa robe koja se bez carina može uvesti iz SAD-a, ali ne u mjeri u kojoj je to tražio Washington. Kanađani su pristali i na lakši ulazak američkih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na kanadsko tržište, a Ottawa je pristala i na dulju zaštitu autorskih prava nego što u njoj postoji sada, a što su od nje tražili Amerikanci. S druge strane, Amerikanci su Kanađanima napravili ustupak zadržavajući mehanizam rješavanja trgovinskih sporova kakav sada postoji u NAFTA-i.

Trgovina automobilima posebna je priča. SAD je pristao da dio uvoza vozila iz svog sjevernog i južnog susjeda bude oslobođen carina, no preko te kvote Amerikanci će moći obračunavati carine. Određenih izmjena ima i u segmentu trgovine farmaceutskim proizvodima, kao i energentima, pokazuju analize stranih medija.

Kako god, Trump sada ima priliku pohvaliti se da je uspio bolje zaštiti američku proizvodnju, posebno u auto-industriji, i da će posljedica toga biti otvaranje novih radnih mjesta. No, sami ljudi iz američke automobilske industrije stranim medijima neslužbeno govore da će rezultati novoga sporazuma na njih biti prilično ograničeni.

Ovdje valja voditi računa o tome da dio analitičara tvrdi kako u očima Trumpove administracije Meksiko predstavlja svojevrsnu "novu Kinu". Meksiko je velika zemlja i veliko tržište, bogat je resursima, radna snaga u njemu znatno je jeftinija nego u SAD-u i Kanadi, a od SAD-a ga dijeli samo Rio Grande. Ne čudi stoga što brojne američke tvrtke poslovanje sele južno od Rija Grande. Radile su to dosad i nastavit će raditi i u budućnosti, ističu analitičari.

- Meksiko je zapravo potreban SAD-u - zaključuje Novotny.