Hrvatska je, prema novim podacima koje su objavili euro-statističari, na samom začelju ljestvice EU po ekonomskoj uspješnosti. Naime, po stopi gospodarskog rasta u drugom tromjesečju svrstali smo se blizu dna na popisu 28 članica, dok smo po rastu zaposlenosti - ili, u našem slučaju, padu! - zauzeli uvjerljivo posljednje mjesto u EU-klubu.
Slaba dinamika gospodarskog rasta hrvatski je problem još iz vremena izlaska iz recesije, u kojoj smo proveli šest godina. U drugom ovogodišnjem tromjesečju hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP), pokazuju podaci Eurostata, porastao samo 0,2 u odnosu na prvo tromjesečje. Kvartalni rast BDP-a u Hrvatskoj, doduše, na razini je onoga u susjednoj i znatno razvijenoj Sloveniji te je isti kao i prosjek Unije u tom razdoblju, ali u oči bode podatak da su manju stopu gospodarskog rasta od nas u drugom kvartalu imale samo četiri članice - Italija, u kojoj nije ni bilo rasta BDP-a na kvartalnoj razini, te Švedska, Njemačka i Velika Britanija, koje su zabilježile pad BDP-a na kvartalnoj razini. Time su, čini se, barem Njemačka i Velika Britanija, kako tvrde ekonomisti, potvrdile svoj status zemalja s "neproglašenom recesijom".
Ipak, kako upozorava Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, niske stope rasta, pa čak i pada gospodarske aktivnosti u slučaju, primjerice, Njemačke i Hrvatske teško se mogu uspoređivati. Razlike u stupnju razvoja Njemačke i Hrvatske ogromne su, pa Njemačka svakako lakše od Hrvatske može izdržati i niske stope rasta. Uostalom, Njemačka je praktično postigla punu zaposlenost, dok je Hrvatska još daleko od toga, pa izlaz, kao i u ranijim desetljećima, traži u izvozu radne snage u naprednije države Zapada.
- Stopa rasta od, recimo, 0,1 posto za Njemačku nije problem, budući da oni imaju punu zaposlenost, a tehnološki su vrlo razvijena zemlja, koja iskorištava svoje kapacitete. Hrvatska, s druge strane, tehnološki i strukturno jako zaostaje ne samo za Njemačkom, nego i za drugima, a nema ni punu zaposlenost - upozorava Jurčić.
Slično objašnjenje ima i Damir Novotny, ekonomski analitičar, koji ukazuje da je Hrvatska dosad slabo iskoristila prilike koje joj nudi članstvo u EU. Slabo u usporedbi s drugim novim članicama.
- Hrvatska je po svim makroekonomskim pokazateljima najslabija ekonomija u EU. Čak i Rumunjska i Bugarska imaju više stope gospodarskog rasta od nas, kao i veći potencijalni rast. te su zemlje, kao i ostale nove članice, dobro iskoristile svoje članstvo u EU - ocjenjuje Novotny.
Naravno, slika s gospodarskim rastom u Hrvatskoj u drugom ovogodišnjem tromjesečju nije toliko crna kada se u obzir uzme rast BDP-a na godišnjoj razini, koji je u drugom kvartalu, prema podacima Eurostata, iznosio 2,5 posto. To je iznad prosjeka EU, koji je u tom razdoblju iznosio 1,4 posto. Ipak, valja primijetiti da je u drugom kvartalu i na godišnjoj razini došlo do znatnog usporavanja gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i podaci koje je objavila državna statistika. Dodatni uteg u cijeloj priči je što se usporavanje rasta dogodilo u tromjesečju koje obuhvaća i lipanj, tradicionalni početak 'prave' turističke sezone u Hrvatskoj.
Dio objašnjenja za to može se tražiti i u usporavanju gospodarske aktivnosti u dvama vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima - Njemačkoj i Italiji. Nema nikakve sumnje da se usporavanje njemačke i talijanske ekonomije prelijeva i na Hrvatsku, o čemu svjedoči i manji broj narudžbi u hrvatskim tvornicama. No, pravi razlog, ukazuju makroekonomisti, leži u nedostatku proizvoda koje bi Hrvatska uopće mogla ponuditi tržištu EU.
- Kako to da Hrvatska ne može proizvesti proizvode koji bi joj omogućili da zauzme dodatni dio ogromnog tržišta EU?! Nedostaju nam institucije koje bi nam to omogućile, a kakve postoje u drugim zemljama. U drugim zemljama postoje instituti koji proučavaju stanje u pojedinim djelatnostima i daju preporuke i prijedloge. Uz to, druge zemlje imaju razvijenu gospodarsku diplomaciju i industrijsku špijunažu, dok mi to uglavnom nemamo - ističe Jurčić.
I Novotny upozorava da proizvodi za tržište EU i ostatak svijeta ostaju Ahilova peta hrvatske ekonomije. Hrvatska, podsjeća Novotny, nije uspjela privući značajnija ulaganja koja bi ovdje pokrenula proizvodnju i tako otvorila nova radna mjesta i povećala izvoz. S druge strane, dodaje, previše smo orijentirani na turizam, koji, opet, u velikoj mjeri ovisi o tome kakva je ekonomska situacija na našim glavnim emitivnim tržištima, njemačkom i talijanskom.
- Više stope ekonomskog rasta kod nas zapravo nemaju odakle doći - ističe Novotny.
Ovdje vrijedi spomenuti da su rekorderi po kvartalnim stopama gospodarskog rasta u EU u drugom tromjesečju bile Mađarska, s rastom od 1,1 posto, zatim, Rumunjska, s rastom BDP-a od jedan posto u odnosu na prvi kvartal, te Poljska, s rastom gospodarske aktivnosti od 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Još gori plasman Hrvatska je 'zaradila' po stopi rasta zaposlenosti u drugom tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje. Po tom smo pokazatelju zapravo bili najgori u EU, s obzirom na to da smo imali pad zaposlenosti od 1,6 posto, pokazuje rendgen euro-statističara. Istodobno, prosjek rasta zaposlenosti u EU iznosio je 0,3 posto na kvartalnoj razini. Najveće stope rasta zaposlenosti imali su Cipar i Grčka, po 0,7 posto, te Slovenija, 0,6 posto, pokazuju podaci euro-statističara.
- Druge zemlje imaju i višu stopu zaposlenosti od nas - primjećuje Novotny.
Jedini poticaj ubrzanju gospodarskog rasta u Hrvatskoj Novotny u predstojećem razdoblju vidi u pripremama Hrvatske za članstvo u eurozoni. I iskustva drugih zemalja koje su pristupale zoni eura, dodaje, pokazuju da su ih pripreme za uvođenje eura prisilile da provedu reforme i ojačaju institucije te tako ojačaju svoju konkurentnost. To je, zaključuje naš sugovornik, jedini izlaz za Hrvatsku iz situacije u kojoj se nalazi već godinama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....