Oprez inženjera građevine

Obnova Zagreba trajat će deset godina zbog konzervatorskih radova i stanja 'gruntovnice'

Trenutno je svega 187 inženjera građevinarstva s ovlaštenjem za konzervatorske radove
Dizalice saniraju stetu na zgradi u Vlaskoj ulici
 Marko Todorov / CROPIX

Obnova zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu i okolici mogla bi potrajati deset godina, a jedno od 'uskih grla' obnove mogla bi biti uloga konzervatora, ocijenila je na jučer predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec.

- U Zagrebu je 6000 oštećenih zgrada u gornjogradskim i donjogradskim blokovima, što znači da će uloga konzervatora biti neophodna. S druge strane, mi trenutno imamo svega 187 ovlaštenih inženjera građevinarstva za konzervatorske radove. Uz to, anketa koju smo unutar Komore nedavno proveli među 1500 naših članova u Zagrebu i okolnim županijama pokazala je da se svega njih oko 400 spremno uključiti u obnovu Zagreba i okolice - upozorila je predsjednica HKIG na okruglom stolu Komore o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa u kojem su, među ostalima, sudjelovali ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izvanredni profesor na zagrebačkom Građevinskom fakultetu Josip Atalić i stručnjak za statiku građevina Krešimir Tarnik.

Ministar Horvat izrazio je uvjerenje kako će tijek obnove u potresu stradalih zgrada ići nesmetano u lancu od 'snimke' nastalog stanja preko izrade projektne dokumentacije za obnovu do izrade troškovnika i naručivanja radova.

- Ono gdje postoji strah od usporavanja procesa obnove je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i vlasništva nad zgradama u cjelini. Kada govorimo o financiranju obnove u dijelu koji nose vlasnici zgrada, država je i tu spremna pomoći kroz HBOR i druge načine kreditiranja – poručio je Horvat.

Ministar je upozorio kako će država i ovom prilikom iznijeti glavni teret obnove, ali da, istaknuo je, u Hrvatskoj konačno treba biti jasno svima da vlasništvo nisu samo pravo i korist nego i odgovornost.

- Radimo na zakonskom prijedlogu koji će urediti pitanje održavanja zgrada i odgovornosti vlasnika za to - najavio je Horvat, uz napomenu kako će država nastaviti poticati energetsku obnovu zgrada i kreditiranje mladih obitelji kroz subvencioniranje stambenih kredita.

Josip Atalić procijenio je kako će se resorno ministarstvo kao nositelj projekta obnove potresom stradalih zgrada naći pred brojnim poteškoćama, potvrdivši kako su vlasnički odnosi jedna od prepreka brze i kvalitetne obnove.

- Uopće ne bih bio u koži ministra Horvata, posebno kada znam što se događa na terenu i koliko su velika očekivanja građana od obnove. Mnogi, primjerice, vjerojatno neće biti zadovoljni kvalitetom obnove – komentirao je Atalić, napomenuvši i kako bi jedan od problema u obnovi mogla biti činjenica da u Zagrebu postoji oko 100 tisuća zahtjeva za legalizaciju nelegalno izgrađenih ili dograđenih nekretnina među kojima, dodao je, ima dosta zgrada koje su oštećene u potresu.

Osvrnuvši se na učestale ocjene kako je značajan broj zgrada oštećen u potresu jer nije kvalitetno održavan, Atalić je primijetio kako su u potresu oštećene i zgrade koje su prošle energetsku obnovu.

Dio sudionika skupa HKIG-a izrazio je uvjerenje kako bi obnova potresom stradalih područja mogla trajati pet godina, ali uz, kako su istaknuli, ogradu da će sve ovisiti o pripremi projektne dokumentacije, duljini javnih natječaja i raspoloživosti tvrtki i radnika za naručene poslove. Upozoreno je i na nedostatak osiguravateljskog doprinosa stvaranju pretpostavki za sanaciju šteta koje bi mogle nastati u slučaju novih potresa ili drugih elementarnih nepogoda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 22:50