Najveće plaće su u Zagrebu, najmanje u Međimurju, a najbrže rastu u brodskoj županiji

U razdoblju od 2008. do 2016. godine najviše su porasle neto plaće u Brodsko-posavskoj, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, pokazuje nova analiza HGK.

Prema tim podacima, prosječna neto plaća u Brodsko-posavskoj županiji u 2016. godini bila je 15,4 posto veća nego u pretkriznoj 2008. godini, odnosno porasla je s 4.464 kuna, koliko je iznosila 2008. godine, na 5.150 kuna u 2016. godini. Nešto manju dinamiku rasta u istom razdoblju, 13,5 posto, imale su prosječne neto plaće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji: u najjužnijoj hrvatskoj županiji prosječna neto primanja zaposlenih u 2008. su iznosila 5.055 kuna, a u 2016. godini 5.738 kuna. Značajan, dvoznamenkasti rast plaća u odnosu na 2008. zabilježen je i u Koprivničko-križevačkoj (12,7 posto), Međimurskoj (12,6 posto) i u Osječko-baranjskoj županiji (11,8 posto), kao i u Gradu Zagrebu (11,6 posto), te u Požeško-slavonskoj (11,5 posto), Virovitičko-podravskoj (11 posto) i Istarskoj županiji (10,6 posto). U slučajevima tih županija, rast prosječnih neto plaća bio je veći i od rasta prosječne plaće na nacionalnoj razini, koje su od 2008. do 2016. skočile 10,4 posto.

S druge strane, najmanji rast neto plaća u odnosu na pretkriznu 2008. godinu imala je Ličko-senjska županija, samo 5,8 posto. Većina ostalih županija zabilježila je rast prosječnih neto plaća od 2008. do 2016. godine u rasponu od osam do devet posto, što je također slabija dinamika rasta od nacionalnog prosjeka.

Prosječne plaće

Ipak, dinamika rasta prosječnih neto plaća ne otkriva pravu sliku o razlikama u visini plaća među županijama. Tako su prosječne plaće najveće u Gradu Zagrebu, u kojem su 2016. iznosile 6.740 kuna, dok su najmanje u Međimurskoj županiji, u kojoj su 2016. iznosile, pokazuju podaci DZS-a i HGK, samo 4.653 kune. To znači da su prosječne neto plaće u metropoli otprilike upola veće nego u Međimurju.

I niz drugih županija imalo je 2016. godine prosječnu plaću manju od 5.000 kuna - Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska. S druge strane, neto prosječnu plaću veću od nacionalnog prosjeka 2016. godine, koji je iznosio 5.696 kuna, imali su samo Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su Primorsko-goranska i Istarska županija bile vrlo blizu nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci Komore.

"Plaće u Hrvatskoj obilježava znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima te u određenoj mjeri rezultira pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija", upozorava se u analizi HGK.

Najviša razina plaća

Dodaje se kako se najviša razina plaća zadržava u Gradu Zagrebu, u kojem je koncentrirana i većina tvrtki i institucija. No, ističu u HGK, pozitivni trendovi naziru se i u drugim regijama, u kojima plaće rastu brže nego u Zagrebu, čime se postupno smanjuju i razlike u visini plaća između Zagreba i ostatka države. Rast plaća u velikoj mjeri potiče veliko iseljavanje i sve izraženiji nedostatak radne snage.

"Međutim, snažnije ujednačavanje razine plaća po regijama teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstva regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji, za što je ipak potrebna snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont za provedbu procesa restrukturiranja", zaključuje se u analizi HGK o plaćama po županijama,

Dodajmo ovome kako i u Komori upozoravaju na nedostatak pravovremenih sveobuhvatnih podataka o plaćama na regionalnoj razini. Zbog toga se analiza Komore i temelji na podacima o plaćama DZS-a iz 2016. godine, za koje u HGK ističu da su posljednji cjeloviti dostupni podaci na regionalnoj razini.