Jiří Dvorjančanský na čelu je A1 telekoma posljednjih pet godina. Drugi po veličini hrvatski telekom, koji se prošle godine rebrendirao iz Vipneta u A1, nedavno je proslavio svoju 20. obljetnicu.
S Jiří Dvorjančanským smo razgovarali o promjenama koje su se dogodile u A1 i šire u posljednje dvije dekade, o transformaciji u 5G društvo, mogućnostima Hrvatske u kontekstu preuzimanja liderske uloge u regiji...
Najavili ste 500 milijuna eura investicija. U što će konkretno biti uložen taj novac?
- Sve je veća svijest hrvatske Vlade, kao i vlada ostalih zemalja Europske unije, o tome da moramo poticati i ostati konkurentni u doba digitalne ekonomije te da su razvoj digitalnog poslovanja i internetska povezivost od izuzetnog značaja. Obvezali smo se ustrajati u nastojanjima da digitaliziramo hrvatsko tržište i industriju. Stoga je najveći dio od tih 500 milijuna eura namijenjen razvoju 5G infrastrukture, povećanju kapaciteta i sigurnosti mobilne mreže, ali i proširenju fiksne mreže. Danas fiksnom mrežom pokrivamo pola milijuna kućanstava. Cilj nam je do 2023. pokriti minimalno 50 posto kućanstava optičkom mrežom, a ostatak Hrvatske kombinacijom optike i 5G tehnologije. To će potaknuti njihov razvoj i omogućiti poduzetnicima u tim područjima pristup modernoj komunikacijskoj tehnologiji. Ostatak ulaganja odnosi se na podatkovne centre i cloud usluge. Dobivamo veliki broj upita za takve usluge, posebno iz Vladina i bankarskog sektora, i upravo je to razlog zbog kojega gradimo najmoderniji podatkovni centar; dobili smo dozvole i sada smo u fazi odabira izvođača.
Kako izgleda vaš rokovnik za implementaciju 5G mreže? Kada će prvi korisnik, recimo u Zagrebu, moći skinuti film preko 5G?
- Danas je 5G tehnologija u začetnoj fazi, a znatno veću penetraciju očekujemo u roku od tri do četiri godine. Ako gledamo razvoj u Hrvatskoj, mogli bismo početnu fazu doživjeti u sljedeće dvije godine. Mreža će biti dostupna na određenim lokacijama i pojavit će se prvi uređaji koji će se podržavati 5G. U tom razdoblju ne možemo očekivati velik broj korisnika, no bit će moguće koristiti tehnologiju. Najnestrpljiviji korisnici moći će koristiti prednosti 5G tehnologije već na početku iduće godine. Ako govorimo o širokoj rasprostranjenosti, ona zahtijeva ispunjenje nekoliko preduvjeta. Prvi se odnosi na proizvođače hardvera koji će morati osigurati opremu po prihvatljivim uvjetima koji će podržavati razvoj. U cjenovnom smislu to znači da će proći oko tri godine dok cijene uređaja dođu na razinu koja je prihvatljiva širokom broju korisnika.
Drugi je preduvjet nacionalna pokrivenost, a ona će ovisiti o Vladinoj strategiji i s tim u vezi potpori ulaganjima u 5G infrastrukturu. Neki su koraci već najavljeni i vjerujem da Vlada vidi 5G kao priliku za ubrzanje razvoja te za veću konkurentnost Hrvatske i po pitanju DESI indeksa povezivosti gdje smo još uvijek rangirani predzadnji, odnosno na 27. mjestu od 28 zemalja članica Europske unije. Ako se prihvati takav pristup, uz određene impulse za ubrzanje investicija, mogli bismo do 2023. imati više od 70 posto nacionalne pokrivenosti, što je dovoljno za široku upotrebu 5G infrastrukture. Ministar gospodarstva najavio je da Vlada razmatra mogućnosti potpore razvoja 5G mreže i bilo bi od velike važnosti realizirati takve inicijative. Ako sve ostane na trenutačnoj razini, s trenutačnim zakonodavnim okvirom i troškovima frekvencijskog spektra, investicijski potencijal će zasigurno oslabjeti.
Je li riječ o lokalnim hrvatskim regulativama ili zakonima prenesenima iz EU?
- Radi se o hrvatskim zakonima, svaka zemlja ima regulatorna tijela koja odlučuju o naknadama koje se plaćaju državi. Naša industrija plaća 250 milijuna kuna godišnje za naknade za frekvencijski spektar, a uvođenjem 5G to će se povećati za dodatnih 150 milijuna godišnje. Ako bi se sav taj novac usmjerio u investicije, to bi znatno ubrzalo implementaciju 5G tehnologije u Hrvatskoj.
Kakvo je stanje u usporedivim zemljama Europe?
- Naknade su u Hrvatskoj između 2014. i 2018. godine bile više u odnosu na zemlje u regiji. Sadašnja Vlada prepoznala je negativan utjecaj takve situacije na ulaganja te je u posljednjih godinu i pol smanjila parafiskalne namete. Time smo se približili situaciji da postanemo usporedivi s drugim zemljama u regiji po visini naknada.
Jiří Dvorjančanský
Što bi još Vlada mogla i trebala učiniti da potakne investicije?
- Uz smanjenje parafiskalnih nameta, Zakon o gradnji također treba mijenjati. Trenutačno je situacija takva da su određeni zakonski akti u sukobu s uredbama i drugim regulativama kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Dio infrastrukture bili smo prisiljeni ukloniti, a dio nije trebao biti ni sagrađen. 5G tehnologija zahtijeva veću gustoću elektroničke telekomunikacijske opreme kako bi se osigurale velike brzine i potrebni kapaciteti.
Ima li Hrvatska dobre zakone koji potiču, konkretno, razvoj 5G tehnologija?
- Situacija se nedavno popravila. S Vladom i ministarstvima smo u stalnom dijalogu oko preduvjeta za implementaciju 5G tehnologije. Čini se kako je Vlada svjesna da razvoj 5G tehnologije i optičke mreže otvara velike mogućnosti za Hrvatsku. No, sat otkucava. Čim prije nađemo rješenje koje će omogućiti Hrvatskoj razvoj infrastrukture budućnosti i koje će odgovarati svima uključenima, to bolje jer će nam pružiti uvjerljive argumente za privlačenje investicija u Hrvatsku. Uvjeren sam da hrvatske tvrtke i javni sektor neće biti konkurentni ako ne ubrzamo razvoj novih tehnologija.
Jeste li spremni pobliže raditi s konkurentima na razvoju 5G?
- Zadatak je cijelog privatnog sektora naći najučinkovitiji model za razvoj, a to podrazumijeva i prihvatljive ulazne troškove. Na primjeru drugih zemalja možemo vidjeti da je zajednički investicijski model za razvoj 5G infrastrukture nešto o čemu bismo trebali razmisliti. 5G znači temeljitu promjenu, ali ujedno podrazumijeva enormno skupu tehnologiju. Ako mi uložimo 500 milijuna eura, naš glavni konkurent će uložiti barem isto toliko. Trebamo razmišljati o zajedničkom investicijskom modelu, posebno u nekim regijama. To možda neće biti isplativo u gradovima, ali moglo bi biti u prigradskim i ruralnim područjima.
I vama i vašim konkurentima često se prigovaralo upravo to, da pokrivate gradove i turistička središta, a zanemarujete ruralna i slabije naseljena mjesta i otoke. Je li to sad postalo ekonomski isplativo?
- Prije dvije godine lansirali smo Homebox uslugu koja predstavlja upravo takvo hibridno rješenje. Homebox je postao najuspješniji proizvod u Hrvatskoj po pitanju internetske povezivosti. Ne mogu otkriti konkretne brojke, no ta rješenja su fantastična za ruralna i prigradska područja. I ostali operatori su prepoznali njegov potencijal.
Koliko je zapravo 5G skuplji u odnosu na 4G?
- Ovo što sada imamo rana je faza razvoja, a svaki proizvod u ranoj fazi ima visoku cijenu. Očekujemo pad cijena, a to se obično događa unutar dvije do tri godine. Možemo pretpostaviti da je cijena bazne stanice za 4G mrežu oko tri puta povoljnija nego za 5G. Telefoni najavljeni početkom godine su također skuplji dva do tri puta. Treba uzeti u obzir da samo oko deset posto korisnika kupuje premium uređaje te da 5G nije dostupan na uređajima srednjeg cjenovnog razreda. Telefoni su preskupi za veliku većinu korisnika i trebat će opet dvije do tri godine kako bi 5G bio dostupan na uređajima srednjeg i nižeg cjenovnog razreda.
A1 slavi 20 godina, vi ste tu posljednjih pet. Kada se sjetite prvog dana u tvrtki i današnje situacije, kako biste ih usporedili?
- Stvari su se drastično promijenile. Kada sam došao u kompaniju, ona je poslovala kao dva zasebna subjekta, Vipnet i B-net. Iako su bili formalno integrirani, operativno poslovanje nije bilo zadovoljavajuće. Bilo je prilično izazovno objašnjavati zaposlenicima da se moramo restrukturirati, ali je bilo nužno. Rezultat tako zahtjevnog procesa restrukturiranja je rast koji bilježimo posljednjih pet godina.
Uspjeli smo proširiti poslovanje izvan granica Hrvatske jer dijelimo strukturu poslovanja s kolegama iz Makedonije. Kompanija je značajno narasla: prije pet godina imali smo oko 1500 zaposlenika, a danas ih je više od dvije tisuće. Uspjeli smo postići odlične rezultate i ojačati poziciju na tržištu, među ostalim proveli smo i digitalnu transformaciju, lansirali ekskluzivni sportski kanal Planet Sport, uz kontinuirana ulaganja u tehnologiju i inovacije.
Ne biste slučajno otkrili koliko je rebrending koštao?
- U biti se najmanji postotak uloženog odnosi na uklanjanje starog logotipa i uvođenje novog, to je koštalo oko milijun eura. Najveći dio budžeta, oko dva milijuna eura, uložili smo u benefite za korisnike: nove podatkovne pakete, novu Moj A1 aplikaciju, dodatne popuste na uređaje i tako dalje.
Je li vam se Liga prvaka pokazala kao uspješan projekt?
- Prijašnji Vipnet, a današnji A1, uvijek je bio izazivač na tržištu te je kao takav poticao smanjenje cijena i uvođenje novih tehnologija. Kada smo odlučili kročiti u područje medijskog sadržaja, nismo bili u zavidnoj poziciji u usporedbi s konkurencijom te je Liga prvaka, uz brojne ostale stvari, bila strateška odluka. Stoga govorimo o dugoročnom projektu.
Ušli ste u eSports, hoćete li nastaviti?
- Ta grana se intenzivno širi, tako da ćemo sigurno nastaviti podupirati je.
Ukupni prihodi 208,6 milijuna eura, a ulaganja 46,3 milijuna eura
U prvoj polovici godine A1 Hrvatska ostvario je ukupne prihode u iznosu od 208,6 milijuna eura ili 1,4 posto više nego u istom razdoblju lani, što je dovelo i do porasta EBITDA-e za 6,8 posto, na 66,6 milijuna eura, a povećali su i ulaganja, doznaje se iz te komunikacijske kompanije.
Ulaganja A1 Hrvatska u prvih su šest mjeseci ove godine iznosila 46,3 milijuna eura, što je 27,5 posto više nego u istom razdoblju 2018., a iz te tvrtke ističu da se ulaganja odnose na mrežne tehnologije i frekvencije.
Konsolidirani financijski rezultati A1 Hrvatska, objavljeni u sklopu rezultata matične Telekom Austria Grupe u Beču, pokazuju i da je A1 Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine nastavila sa snažnim širenjem mobilnih i fiksnih usluga te porastom broja mobilnih pretplatnika za 8 posto i mobilnih broadband usluga za 12,4 posto.
Ukupno je baza korisnika povećana za 6,9 posto u prvih šest mjeseci ove godine, što je, kako objašnjavaju, omogućila konvergencija, odnosno kombinacija mobilnih i fiksnih usluga koje su rasle također u svim segmentima - govorne usluge za sedam posto, broadband (širokopojasni pristup internetu) za 4,1 posto, a TV usluge za deset posto.