Nadzor HNB-a u pet banaka: Financijaši i klijenti nagađaju o razmjerima pranja novca

Savjetnik Marko Rakar požalio se ovih dana da je PBZ od njega zatražio izvod iz registra Trgovačkog suda, ne stariji od 90 dana, s pečatom i potpisom, kao nekad. “Ono što je beskrajno komično u tom besmislenom zahtjevu jest to da je registar Trgovačkog suda javno dostupan svima, pa čak i banci”, žali se Rakar na svom LinkedIn profilu, ističući da bi sada mogle tisuće ljudi nahrliti na sud da bi dobili dokument koji je banka trebala preuzeti automatskom razmjenom.

Razlog pojačanoj aktivnosti banke u poštivanju procedure poznavanja klijenta, osobito ako je tvrtka imala neku statusnu promjenu, Rakar vidi u posljednjim nalazima regulatora povezanim uz pranje novca. “Možda ste čuli kako je niz banaka (jako loše) prošlo AML (anti money laundering) audit u proteklim mjesecima i kako rezultati nisu bajni”, piše Rakar, navodeći da oni nisu nepovoljni samo za Zagrebačku banku, koja je trenutačno u javnom fokusu, nego za još tri banke.

Već dva mjeseca

“To je poznato već dva mjeseca. S pranjem novca problem još imaju PBZ i Erste banka, a HPB s politički sponzoriranim kreditima, zbog čega mora iskazati velike rezervacije”, objašnjava Rakar svoj status. Na pitanje jesu li točni ti navodi koji se proteklih tjedana mogu često čuti u financijskih krugovima, u Erste banci kažu da tema pranja novca kod njih uopće nije na dnevnom redu te da se supervizija HNB-a time posljednji put bavila 2017. godine. O tome što se doista zbiva, može se samo nagađati, a toga, očito, ne nedostaje, što za bankarski sustav, koji počiva na dobroj reputaciji i povjerenju klijenata, može biti vrlo štetno.

Kako se ona ne bi prelijevala, u Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da bi, za početak, trebalo razjasniti razmjere problema. No, prema njihovim saznanjima, “sustav za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma funkcionira sukladno propisima i najvišim europskim standardima”, ali i da na razini EU stručnjaci predlažu unaprjeđenje regulacije kako bi se dodatno poboljšala trenutna situacija.

- Prema zadnjim podacima, na razini EU banke su prijavile više milijuna sumnjivih transakcija od čega je samo jedan posto procesuiran. Stoga je u cijelom procesu važna koordinacija, aktivna suradnja i razmjena podataka između raznih institucija koje aktivno sudjeluju i kontroliraju sumnjive aktivnosti i pronalaze nedozvoljene transakcije, kaže Zdenko Adrović, direktor HUB-a.

Mali uzorak

Oni što se čini prilično izglednim jest da su se banke našle pod pojačanom prismotrom zbog projekta euro, odnosno ulaska Hrvatske u ERM2 i bankarsku uniju. U sklopu tog postupka provodi se kontrola kvalitete portfelja svih većih banaka, koju izravno provodi ECB, a drugi krak odnosi se na provjeru procedura i postupaka u pranju novca. No, u središnjoj banci ističu da pranje novca nije uključeno u samu procjenu. Iako takvu kontrolu HNB provodi redovito, u bankama se žale da ovaj put ipak nastupa previše revno.

- Bili su u svim bankama i neki nalazi već postoje. Pritom se na temelju malog uzorka izvlače zaključci da ništa ne valja, da ne funkcionira ni jedna razina kontrole, od rada poslovnica do interne revizije, iako to nije tako - objašnjava bankar u jednoj većoj banci. Ako se želi spriječiti pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza, smatra da je nužan veći angažman svih relevantnih institucija, a prije svega Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca. Jer, na razini Europske unije u bankama se otkrije samo oko dva posto transakcija pranja novca.

U slučaju Zagrebačke banke, čini se, problem su bile brojne transakcije manje vrijednosti provedene u poslovnicama u Istri, a s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza. Osim što su obavezne temeljito analizirati transakcije veće od 105.000 kuna, prema zakonu banke moraju nadzirati i transakcije koje su kompleksne, neobične i bez jasnog ekonomskog i pravnog razloga.