Maksim Timčenko

Lider ukrajinske energetike: 'S HEP-om planiramo zajedničke projekte za europska tržišta'

'Uvjeren sam da će Ukrajina u sljedećem desetljeću biti glavno odredište europskih ulaganja u energetski sektor Istočne Europe', kazao je Timčenko
Maxim Timchenko, predsjednik uprave DTEK-a
 Duje Klarić / CROPIX

Već 14 godina Maksim Timčenko na čelu je DTEK-a, vodeće ukrajinske i jedne od najvećih energetskih kompanija u Europi, sa 73.000 zaposlenih, u vlasništvu milijardera Rinata Ahmetova. Prethodno je Timčenko radio u njegovoj grupaciji SCM i bio zadužen upravo za energetski dio. Karijeru je započeo u PriceWaterhouseCoopersu 1998. godine.

DTEK je ovaj tjedan dogovorio dugoročnu suradnju s Hrvatskom elektroprivredom, o čemu je potpisan i protokol u Splitu. Kako je došlo do poslovne suradnje HEP-a i DTEK-a?

- DTEK je otvoren za suradnju s ukrajinskim i inozemnim partnerima. Odredili smo nekoliko ključnih područja za suradnju. Prvo je trgovanje energetskim resursima: električnom energijom, ugljem, plinom. Imamo više od 20 partnera u Europi - Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj, a sada i u Hrvatskoj. Zahvaljujući našem timu trgovaca, na koji sam iskreno ponosan, DTEK ustrajno drži prvo mjesto po izvozu električne energije iz Ukrajine. Danas aktivno promatramo i mogućnosti uvoza. Drugi smjer je razvoj obnovljivih izvora energije. Energetska strategija Ukrajine predviđa rast obnovljivih izvora energije na 25 posto od ukupne proizvodnje električne energije do 2035. godine. U tome smo već ozbiljno uspjeli: naša država postala je jedna od vodećih u Europi kad je riječ o stopi puštanja u pogon novih solarnih i vjetroelektrana, a DTEK je značajno pridonio tome. Na primjer, prošle godine više od trećine svih ukrajinskih investicija u obnovljive izvore energije bila su ulaganja naše tvrtke. Do kraja 2019. kapacitet operativnih DTEK-ovih solarnih i vjetroelektrana dostići će 1 GW. U tim projektima već surađujemo sa svjetskim liderima u industriji, kao što su General Electric, Vestas, Siemens...

Postoji i veliko zanimanje investitora za proizvodnju plina. To je prirodno jer Ukrajina ima druge najveće rezerve ovog resursa u Europi nakon Norveške. Međutim, istodobno nastavlja uvoziti plin, pa naš tim vidi mogućnosti da Ukrajina postane potpuno neovisna u tom pitanju. Štoviše, DTEK je u prošloj godini povećao proizvodnju tri puta, postajući najveći privatni proizvođač plina u zemlji.

Prije nekoliko mjeseci započeli smo razgovor s HEP-om i shvatili da su naši strateški prioriteti i vektori razvoja vrlo slični. A to znači da se međusobno možemo ojačati, djelovati kao partneri. To se razumijevanje odrazilo i na Memorandum o poslovnoj suradnji koji je potpisan u Splitu uz sudjelovanje hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Vodili smo važne pregovore i zahvaljujemo premijeru što je podržao naše inicijative u nastavku dijaloga s Europskom komisijom i Europskim parlamentom.

Koji je krajnji cilj te suradnje s HEP-om?

- Ulazak na inozemna tržišta, jer je međunarodno partnerstvo jedna od odrednica DTEK-ove dugoročne strategije. Potpisivanje memoranduma s HEP-om još je jedan korak u širenju naše prisutnosti na europskim energetskim tržištima. Trenutno razmatramo nekoliko područja za suradnju s našim novim partnerom. To su trgovina strujom i plinom, zajednički projekti na europskim tržištima, uključujući ulaganja u energetsku imovinu. Primjerice, potencijal vidimo u kombiniranju naših napora na području obnovljivih izvora energije.

Koji će biti sljedeći koraci u operacionalizaciji tog ugovora?

- Kao prvi korak u okviru naše suradnje planiramo probnu opskrbu električnom energijom naše podružnice, tvrtke DTEK Hungary Power Trade, u listopadu ove godine. U planu je obujam do 2500 MWh. Sljedeće godine obujam trgovine DTEK-a s HEP d.d. može dostići i do 1,3 milijuna MWh.

Ukrajina je 1. srpnja liberalizirala tržište električne energije. Koji su prvi dojmovi što se tiče DTEK-a?

- DTEK je bila i ostaje tvrtka koja dosljedno podržava reforme u energetskom sektoru, prvenstveno uvođenje europskog modela tržišta električne energije u Ukrajini. Novo tržište uspješno je pokrenuto 1. srpnja. To je povijesni korak za Ukrajinu. Liberalizacija tržišta električne energije bila je obaveza Ukrajine prema Ugovoru o energetskoj zajednici, Sporazumu o pridruživanju između Ukrajine i EU, kao i obveza prema međunarodnim financijskim institucijama. Sretni smo zbog prvih rezultata pokretanja tržišta. Prvi put u povijesti neovisne Ukrajine započeo je uvoz električne energije i mjesečno iznosi oko 300 milijuna kWh. Ukrajina je također sudjelovala u tranzitu električne energije kroz otok Burštin, preko Slovačke do Mađarske i Rumunjske. Potencijalne količine izvoza/uvoza električne energije porast će sa 4-5 na 20 milijardi kWh godišnje. Konačno, očekujemo da će pokretanje tržišta biti novi poticaj razvoju kako energetskog sektora tako i gospodarstva Ukrajine. Prema prognozama stručnjaka, kao rezultat te reforme dodatno povećanje realnog BDP-a Ukrajine iznosit će 0,3 posto godišnje. Dodatni prihodi za državni proračun u obliku poreza mogu dosegnuti i 0,8 do 1,5 milijardi dolara godišnje. Krajnji cilj reforme i liberalizacije tržišta električne energije je energetska neovisnost Ukrajine. Naravno, reforma još nije završena. Očekujemo potpunu liberalizaciju tržišta u sljedećih nekoliko godina.

Procjene govore da je energetska infrastruktura u Ukrajini na 80 posto dotrajalosti i preostalo joj je još desetak godina. Je li to sjajna prilika za zajednički nastup s HEP-om i nekim drugim hrvatskim tvrtkama?

- Apsolutno ste u pravu. Prema Ukrajinskoj energetskoj strategiji do 2035. godine potencijalna potreba za investicijama u ukrajinski energetski sektor procjenjuje se na 80 do 95 milijardi eura. Uvjeren sam da će Ukrajina u sljedećem desetljeću biti glavno odredište europskih ulaganja u energetski sektor istočne Europe. Oko 40 posto ove svote (40 milijardi eura) trebalo bi uložiti u modernizaciju mreža. Zbog neučinkovitog trenutnog sustava razina ulaganja ne dopušta smanjenje SAIDI-a i gubitaka električne energije, kao ni poboljšanje tehničkih parametara. Istrošenost DSO-ove infrastrukture u Ukrajini je na razini od 80 posto. Provedba regulacije poticajne tarife odavno kasni: već 20 godina sve europske zemlje, osim Ukrajine i Bjelorusije, koriste ovu poticajnu tarifnu uredbu ili RAB tarife. Jačanje i modernizacija distribucijskih mreža ključni su za omogućavanje većeg udjela obnovljivih izvora energije u sustavu. Europsko iskustvo, iskustvo hrvatskih tvrtki u transformaciji energetskog sektora za nas je važno i vrijedno. Vidim velike izglede za širenje partnerstva u bliskoj budućnosti.

Je li DTEK riješio problem sa svojom imovinom i potraživanjima u istočnoj Ukrajini?

- Taj problem još nije riješen. Jedanaest DTEK-ovih poduzeća za proizvodnju ugljena i električne energije ostala su na privremeno nekontroliranim teritorijima, a danas smo u potpunosti lišeni mogućnosti sudjelovanja u njihovim aktivnostima. Koliko znamo, danas nitko ne ulaže u ta poduzeća, mnoga su od njih u ‘stand by modeu’, a u nekim slučajevima mogućnost povratka kao da je prošla. U odnosu na one koji nastavljaju kopanje ugljena, ukrajinska policija otvorila je kaznene slučajeve. Doista, u skladu s ukrajinskim zakonodavstvom - podzemlje, uključujući i ugljen, vlasništvo je stanovnika Ukrajine. Iskapanje ugljena bez posebnih dozvola koje su izdale ukrajinske vlasti nosi obilježja kriminala. Nažalost, dio tog ilegalno izvađenog ugljena izvozi se u europske zemlje. Prema našim podacima, od srpnja 2019. izvezeno je oko 3,2 milijuna tona. Radujemo se aktivnom sudjelovanju europskih političara i državnika u rješavanju ovog pitanja.

Posao bi bio nemoguć bez naše promjene odnosa prema istoku

- Pregovori koji su doveli do potpisivanja ovog ugovora trajali su godinu dana. Veliku podršku imali smo u vodstvima obiju država. HEP i DTEK nikada nisu imali potpisan ugovor o suradnji. SCM, kojeg je DTEK dio, u vlasništvu je Rinata Ahmetova i posluje u rudarstvu, metalskoj industriji, vađenju plina i nafte, proizvodnji struje, poljoprivredi... Stoga se otvara priličan prostor za brojne hrvatske tvrtke. Šansu je već iskoristila naša IT tvrtka Span, a sutra istim putem mogu poći Crosco i drugi. Dio grupe je i tvrtka Portinvest, čiji predstavnici ubrzo dolaze u Rijeku, na pregovore o ulasku u tamošnju luku.

Kao lobist za ovakve poslove u Ukrajini, ali i Azerbajdžanu, Kazahstanu i Uzbekistanu, ne bih mogao raditi da nije bilo zaokreta u odnosu prema Istoku s dolaskom Andreja Plenkovića na čelo hrvatske Vlade. Zahvalni smo mu na tome, ali nećemo stati jer postoji prostor za velike stvari - kaže Ivica Pirić, bivši nogometaš Hajduka i niza ukrajinskih klubova te počasni konzul te zemlje u Splitu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:03