'Liberalizacija usluga donijela je duplo više zaposlenih taksista'

-Kad smo krenuli, nismo imali čak ni ured, nego smo lansirali uslugu iz lobija jednog zagrebačkog hotela i borili se za svakog vozača. Danas ih imamo 4000, deseci ljudi rade na Uberu da bi se usluga održavala. Cijele godine prisutni smo u osam gradova u Hrvatskoj, a tijekom ljeta pokrivamo čitavu obalu, uključujući manje gradove i sela - u našem nam je novogodišnjem razgovoru rekao Davor Tremac, direktor Ubera za jugoistočnu Europu i Portugal.

Uber u Hrvatskoj posluje četiri godine i, kako nam se Tremac pohvalio, iz godine u godinu obara nove rekorde. Osjete li sezonalnost turističke sezone u Hrvatskoj na svojim brojkama, kako je na Uber utjecao dolazak konkurencije i kako zadržavaju svoje vozače od prošlogodišnjeg ulaska Bolta na tržište, ali i koji su im planovi za sljedeću godinu, neka su od pitanja koja smo pretresli s Tremcem.

Nedavno ste lansirali svoju uslugu u Osijeku. Što je potaknulo širenje Ubera i na istok Hrvatske?

- Upiti i potražnja, kako vozača, tako i korisnika, a s obzirom na to da već od prvog dana imamo uspješne vožnje, pokazalo se da potreba za Uberom postoji i tamo.

U koliko gradova sada poslujete u Hrvatskoj?

- Tijekom cijele godine korisnici se Uberom voze u Zagrebu, Osijeku, u cijeloj Istri, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu i Dubrovniku. Budući da je hrvatsko tržište sezonalno, ljeti je našom uslugom pokriveno i cijelo područje obale. Naime, kada turisti dođu u Hrvatsku, 98 posto njih već ima aplikaciju na mobitelu i očekuje da Uber bude u Hrvatskoj, i to gdje god da jesu, tako da smo ustvari postali dio turističke ponude.

Osjeti li se ta sezonalnost i po brojkama, odnosno primjećujete li rast potražnje tijekom ljeta?

- Da. Kao i svake godine, i ove smo ostvarili novi rekord. Ako gledamo samo broj stranih turista, Uberom se u Hrvatskoj vozilo njih 190.000. Pritom treba imati na umu da se njih više od polovice ne voze sami, tako da se zapravo možemo pohvaliti s gotovo pola milijuna turista koji u Hrvatskoj koriste Uber.

Je li tako i u Zagrebu ili je potražnja tako velika samo na obali?

- Kad smo lansirali aplikaciju, bili smo zabrinuti da će nam u Zagrebu tijekom ljeta pasti potražnja jer će se svi razbježati, no i Zagreb tada raste. Ne odu svi iz Zagreba, a i dođe puno turista. Tako da nam je srpanj uvijek bolji od lipnja.

Kakve rezultate predviđate za Advent?

- Ono što je ljetna sezona na moru, to je Advent u Zagrebu. Svaki prosinac bilježimo veliki porast potražnje i dolazi sve više vozača i korisnika. Ne samo domaćih, nego i turista. Izračunali smo da stotinjak nacionalnosti koristi Uber tijekom Adventa u Zagrebu. Ove godine u to vrijeme opet očekujemo rekord, a rast bilježimo i u ostatku Hrvatske. Ljudi jednostavno u prosincu puno više izlaze, puno se više druže, idu u božićni shopping i za to koriste i Uber, tako da je u cijelom 12. mjesecu veća potražnja.

Budući da cijelo vrijeme pričate o rastu i rekordnim brojkama, pretpostavljam da vas konkurencija nije oštetila. Bolt je sada godinu dana prisutan u Hrvatskoj. Jeste li od njegova dolaska osjetili ikakvu razliku na rezultatima?

- Od prvog dana zalažemo se za postojanje zdrave konkurencije jer da nije tako, ne bismo ni došli na tržište. Sretni smo što je došlo do regulatorne promjene koja je omogućila postojanje većeg broja igrača. Vozačima ne uvjetujemo da rade samo s nama, oni su nezavisni poduzetnici i odlučuju s kime će i kako raditi, a na nama je da im pružimo što bolju uslugu i da korisnicima priuštimo dostupniji i pouzdaniji prijevoz. Smatramo da smo pomirili te stavke. Da je to tako, vidimo po brojevima koji nam pokazuju da uspješno odolijevamo svakoj konkurenciji jer rastemo i osjećamo povećanje potražnje.

Kažete da su vaši vozači neovisni i da ne uvjetujete da rade isključivo s Uberom. Kako ih zadržavate?

- Oni su naši klijenti, tako da cijelo vrijeme radimo na tom odnosu. Jedino ih možemo zadržati boljom uslugom, pa smo diljem države otvorili centre za vozače, u koje oni mogu doći s bilo kakvim problemom ili pitanjem. Ondje im nudimo i posebne ponude za nove mobitele, bankovne račune, odnosno za usluge i proizvode kojima će sniziti troškove, a dobivaju i pravnu pomoć ako im je potrebna, i to po posebnim cijenama.

Uz to, jedini imamo poseban program zaštite za vozače, i to na razini Europske unije. Ako se našem vozaču nešto dogodi, zdravstveno ili s automobilom, kroz osiguravajuće kuće može dobiti određenu naknadu. Na primjer, ako vozač koji je samostalni obrtnik ode na bolovanje i više nitko ne radi u njegovoj tvrtki jer nema zaposlenike, može dobivati određenu naknadu od osiguranja koje smo ugovorili. Na taj način pokrivamo bolovanje tijekom kojeg dobiva fiksnu naknadu za dane koje ne vozi. Dodatno, kada vozač dobije dijete, ima pravo na naknadu od tisuću eura od osiguranja. Nitko drugi nema takav program i primijetili smo da je to jedna od stavki koja povećava vjernost vozača.

U lipnju prošle godine donesen je novi regulatorni zakon. Kako ga komentirate sada, odnosno godinu i pol kasnije? Kakve je on promjene unio u vaše poslovanje?

- Zakon, koji je jedinstven za Hrvatsku, uredio je tržište prijevoza u gradovima, odnosno prijevoz taksija i najam vozila s vozačem stavljeni su u jednu kategoriju. Prije zakona bilo je teško ispuniti potrebne uvjete za taksi, a danas je to liberalizirano i taksi tržište se od donošenja zakona poduplalo, odnosno u godinu dana zaposleno je duplo više ljudi. Vrlo sličan zakon izglasan je u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Poljskoj, tako da cijela grupa tzv. nove Europe ima slične zakone kao u Hrvatskoj. One uzimaju naš zakon kao temelj i prilagođavaju ga svojim specifičnostima.

Kako onda komentirate pobune u Dubrovniku i Splitu da je baš taj zakon učinio promet gušćim?

- Mislim da je uzrok problema u tim gradovima negdje drugdje. Prije otprilike tri tjedna zagrebački Prometni fakultet iznio je podatke studije u sklopu koje su brojali automobile na dubrovačkim cestama i pokazalo se da se na taksije odnosi ispod 20 posto automobila. Ostalih 80 posto su osobni automobili i ostali oblici prijevoza, što znači da ne možemo govoriti o gužvama u gradovima na moru zbog taksija. Gužve se događaju zbog nečeg drugog.

Osim usluge u Osijeku, prije dva mjeseca lansirali ste i novu uslugu, Uber Comfort, koja nudi opciju šutnje tijekom vožnje. Zašto ste se odlučili za to i kakvi su rezultati?

- Primijetili smo da postoji određeni segment korisnika koji žele bolje i prostranije aute i imaju drugačije potrebe za prijevozom. Primjerice, ljudi se vole pripremiti za sastanke ili jednostavno žele u miru sjediti u autu. Stoga smo lansirali opciju gdje biraju ne samo žele li razgovarati s vozačem, nego mogu izabrati i temperaturu u automobilu, a Hrvatska je prva koju nudi tu opciju u cijeloj Europi na usluzi Comfort. Jako je puno interesa za tom opcijom, i to i od vozača i od putnika. Vozači, primjerice, znaju biti nervozni kad putnik ulazi u auto jer ne znaju kako da se postave, odnosno bi li pričali ili šutjeli, ovako i oni unaprijed znaju kako se ponašati i koje su želje korisnika.

Ipak, nije sve tako pozitivno. Prije nekoliko dana izašli su podaci o velikom broju, preciznije o 3000 napada u Uberovim vozilima. Nije riječ o Hrvatskoj, no svejedno je to brojka koja je uplašila mnoge korisnike. Kako Uber misli zaštititi svoje putnike?

- Diljem svijeta radimo 15 milijuna vožnji dnevno i ustvari se događa jako mali broj incidenata. Pohvalno je što smo objavili te podatke i mislimo da smo prva kompanija koja je to ikad učinila, a nije ih gurnula pod tepih.

Na sigurnosti radimo i pokušavamo je povećati. Kako korisnika, tako i vozača. U Hrvatskoj, na primjer, imamo tzv. sigurnosni centar, gdje je pritiskom gumba u aplikaciji tijekom vožnje moguće pozvati Hitnu pomoć ili policiju. Može se i podijeliti vožnja s prijateljima i oni uvijek mogu vidjeti gdje se nalazite. Aplikacija čak i upozorava kad vozač vozi prebrzo, a bitno je naglasiti i da kada kontaktirate vozača ili on vas, broj je uvijek skriven.

Na globalnoj razini Uber je lansirao mnogo drugih usluga, poput Uber Eatsa, odnosno dostave hrane, Uber Freighta, odnosno teretnog prijevoza, te najam bicikla i električnog romobila, a ulaže i u razvoj autonomnih vozila i letećih automobila. Međutim, ništa od toga kompaniji ne donosi zaradu. Kako to komentirate?

- Naša strategija je biti platforma, a ne samo aplikacija koja nudi prijevoz automobilom. Istina je da je taksi prijevoz profitabilan biznis diljem svijeta, dok su ovi drugi još u fazama velikog rasta. No, ni ovaj prvi nije bio profitabilan prvih nekoliko godina. Primjećujemo rast novih usluga i očekujemo da će u budućnosti postati profitabilnije. Jako puno ulažemo u nove poslovne modele i širimo ih velikom brzinom te vidimo brz i velik rast prihoda. Uber Eats, primjerice, raste puno brže od našeg klasičnog dijeljenja prijevoza.

Planirate li neku od tih usluga uvesti i u Hrvatsku?

- Sve planiramo uvesti u Hrvatsku, samo je pitanje trenutka. Želimo da Uberova aplikacija postane aplikacija za sve potrebe prijevoza. Ne samo za najam bicikala ili pozivanje vozila s vozačima, odnosno taksija, već i za planiranje putovanja. U nekim gradovima, recimo, već radimo na partnerstvima s javnim prijevozom poput tramvaja, metroa i buseva. Ustvari, pokušavamo uvesti planiranje rute kroz aplikaciju tako da se vozilo poveže s rasporedom vožnje tramvaja ili busa, a putem aplikacije će se moći i kupiti karta za cijeli taj prijevoz. Cilj je da se putnik ne mora brinuti o ničemu, nego sve može riješiti unutar jedne aplikacije, što je posebno važno za turiste koji se prvi put nađu u nekom gradu.

Imate li kakvih planova za Hrvatsku za sljedeću godinu?

- Testiramo druge usluge, no nemamo još konkretnih planova što se tiče vremena njihova uvođenja. Širimo dostupnost svoje ponude, ono što nam sljedeće godine predstoji su neki veći otoci. Bili smo na Krku, nešto malo na Hvaru i Braču, a od sljedeće sezone plan nam je snažnije ići na otoke jer tamo vidimo potražnju. Uz to, analiziramo tržište i u drugim gradovima u unutrašnjosti u kojima ima prostora i potražnje za našim vožnjama. Čim negdje vidimo potrebu, tamo dolazimo.