- Mnogi se pitaju zašto snažnije ne razvijamo zdravstveni turizam i gdje je tu privatno zdravstvo, a pritom ne znaju s kakvim se preprekama suočavamo. Privatno je zdravstvo u Hrvatskoj opterećeno nizom administrativnih i zakonskih prepreka koje onemogućavaju razvoj, a većina toga može se jednostavno riješiti ako postoji volja i odlučnost za provedbu reformi - kaže prof. dr. Nikica Gabrić, osnivač, vlasnik i ravnatelj Klinike Svjetlost, pojašnjavajući neravnopravan položaj s kojim se suočavaju hrvatski poduzetnici u zdravstvu.
Među ostalim, jedna od takvih prepreka je i Zakon o ustanovama, koji propisuje da privatnici u zdravstvu ne mogu sebi isplatiti dobit, ali i to da privatni poduzetnici u zdravstvu ne mogu konkurirati za sredstva iz fondova EU, a javne zdravstvene ustanove mogu.
- Mogu i poduzetnici u poljoprivredi, kao i mnogi drugi koji su u boljem položaju od poduzetnika u zdravstvu. Za kupnju traktora možete povući sredstva iz EU, ali ne i za kupnju suvremenih medicinskih uređaja koji bi nam omogućili razvoj usluga, da budemo konkurentniji i uspješnije razvijamo medicinski turizam. Ne trebamo ići daleko, Slovenci opremaju svoje klinike sa 50 posto nepovratnih sredstava iz fondova EU. Ako želimo razvijati zdravstveni turizam, država mora postati partner privatne inicijative u zdravstvu - istaknuo je Gabrić.
Pozicioniranje
Jedan od smjerova u kojima se Hrvatska treba razvijati jest otvaranje zdravstvenih centara u svim većim gradovima, kaže. To je trend europskih i svjetskih zemalja koje su se uspješno pozicionirale na području zdravstvenog turizma.
- Hrvatska ima budućnost u zdravstvenom turizmu, ali moramo pratiti trendove ako ih već ne namećemo. Jedan od njih je razvijanje tzv. health centara, ustanova za pružanje niza zdravstvenih usluga na jednome mjestu. U tim bi se centrima nudio niz medicinskih usluga, od popravka zuba i odstranjivanja dioptrije do plastične kirurgije i kardiološke obrade. Takve će ustanove privatnicima u zdravstvu višestruko povećati promet i konkurentnost u odnosu na inozemstvo. Prvi i najhrabriji će, kao i uvijek, najviše profitirati - tvrdi on.
Uz odgovornost države, ističe, dio problema je i mentalitet, pogrešno usađene vrijednosti koje se teško mijenjaju. Barem kada se radi o državnim službama.
- Nedostaje nam entuzijazma, previše smo birokratizirani. Uz to, često nije presudna kompetencija, nego podobnost, to je naša realnost. Mnogima je želja raditi u državnim ustanovama, ali ne zato što žele mijenjati stvari nabolje, nego zato što misle da će tako osigurati posao za cijeli život i da će im glavna preokupacija biti korištenje godišnjeg odmora. Moramo usvajati drugačiju radnu etiku u državnim institucijama, ljude motivirati da razvijaju profesionalan odnos prema poslu i budu zadovoljni rezultatima svojega rada. Kvalitetne promjene moraju dolaziti i iznutra, iz sustava - naglasio je Gabrić.
Zakonska rješenja
Inače, od zdravstvenog turizma trenutno zarađujemo oko 500 milijuna eura, a da potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa, prošli je mjesec iznio ministar turizma Gari Cappelli na velikoj konferenciji o zdravstvenom turizmu Health Spot Croatia Conference u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva zdravstva i Hrvatske gospodarske komore.
No, to nije realno očekivati s obzirom na trenutna zakonska rješenja, smatra Jadranka Primorac, članica Upravnog vijeća Specijalne bolnice za ortopediju, kirurgiju i rehabilitaciju Sveta Katarina. Kako kaže, zbog neadekvatnog zakonskog okvira propuštamo prilike koje nam mogu donijeti snažniji gospodarski rast i priključak u sektor zdravstvenog turizma koji bi uskoro globalno gledajući mogao vrijediti preko 150 milijardi dolara.
- Primjerice, Slovenija i Mađarska odavno su privatizirale ili stavile u javno-privatnu funkciju sva svoja lječilišta te ih potpuno obnovile novcem iz fondova Europske unije, što je i bila preporuka Europske komisije, koja se snažno zalaže upravo za javno-privatno partnerstvo. Smatraju da tromi javni sektor bez podrške efikasnijeg privatnog ne može pokrenuti, a niti završiti projekte - istaknula je Primorac.
Privatizacija
Na pitanje je li privatizacija javnih zdravstvenih ustanova uvod u “amerikanizaciju zdravstva”, Primorac odgovara da je to obična floskula kojom se plaše hrvatski građani. Ona se zalaže da se svim građanima Hrvatske omogući dostupnost zdravstvene zaštite prema njihovu osobnom izboru i da novac koji uplaćuje osiguranik - onih 16,5 posto doprinosa za zdravstvo - u praksi prati osobu, a ne ustanovu, kako je sada.
- U uređenim društvima Europe ne postavlja se pitanje tko je vlasnik bolnice, jer je to za pacijenta potpuno nevažan podatak, nego se isključivo postavlja pitanje tko plaća tu uslugu, odnosno, ako zdravstvenu uslugu plaćaju osiguranja, bilo privatna, bilo državna, ne postoji diskriminacija i nejednakost na temelju vlasništva. Dakle, potrebno je omogućiti ravnopravan položaj državnih i privatnih zdravstvenih ustanova - odgovorila je Primorac.
Različit tretman države, kaže, očituje se u trenutnoj situaciji da pristup fondovima EU imaju tek javne bolnice, a isto nije omogućeno privatnim zdravstvenim ustanovama. Dodala je i da bi se Zakonom o poticanju ulaganja zdravstvo trebalo više isticati kao poželjan segment ulaganja, a ne samo gradnja hotela i apartmana. Zbog svega toga Hrvatska ne iskorištava potencijal, prije svega medicinske izvrsnosti, a onda i dostupne i poželjne destinacije.
- Nije li apsurdno da je od 19 milijuna stranih turista koji su lani posjetili Hrvatsku, broj onih koji su došli na liječenje na razini statističke pogreške - postavila je Primorac retoričko pitanje i dodala da se i u njihovoj klinici događaju situacije da pacijenti koji dolaze iz država gdje je percepcija Hrvatske nešto lošija ostaju zatečeni spoznajom da ovdje mogu dobiti čak i bolju uslugu nego kod kuće, često po cijeni koja je dva ili tri puta povoljnija nego kod njih. Boljom marketinškom strategijom, uvjerena je Primorac, mogli bismo 30 posto pacijenata koji, primjerice, dolaze u susjednu Mađarsku ili Poljsku preusmjeriti u Hrvatsku.
Da bi se to postiglo, rekao nam je Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin, specijalizirane za estetsku kirurgiju, stomatologiju i dermatologiju, potrebno je izdvojiti barem 20 milijuna kuna za brendiranje.
- Izuzetno cijenim ministra turizma Cappellija, koji je prvi izdvojio konkretna sredstva za zdravstveni turizam, 3 milijuna kuna, ali smatram da bi izdvajanja trebala biti barem 20 milijuna kuna, a to nije mnogo u odnosu na povrat koji možemo ostvariti. U pet godina možemo napraviti čudo, istaknuo je, uz važnu napomenu - po zdravstvene turiste ne treba ići van, nego treba pametnim oglašavanjem privući desetke milijuna onih koji već dolaze u Hrvatsku, na ljetovanje.
Isti sustav
Animozitet između privatnog i javnog smatra promašenim, jer sve je to dio istog sustava, kaže, a HZZO bi trebao omogućiti privatnim klinikama da preuzmu dio pacijenata iz javnog.
- Privatni sektor zdravstva nije konkurencija javnom sektoru, nego njegova produžena ruka - istaknuo je. - Pa i mi, kao i naši zaposlenici, plaćamo javne zdravstvene ustanove i želimo da one funkcioniraju. No, država je nerijetko fokusirana samo na javni sektor, a zaboravlja privatnike kojima treba kvalitetni zakonski okvir u kojem bi mogli raditi. Njegov je stav da bi trebalo razmotriti opciju premještanja privatnog sektora zdravstva u nadležnost Ministarstva gospodarstva i privatnicima omogućiti pristup fondovima EU od 2021. godine.
- Općenito premalo uzimamo iz fondova EU, a pristup tim sredstvima omogućio bi nama privatnicima širenje kapaciteta i infrastrukture te ulaganje u nove tehnologije i edukaciju zaposlenika - ističe Bagatin. Potencijale zdravstvenog turizma vidi u ortopediji i rehabilitaciji, plastičnoj kirurgiji te stomatologiji, koja je perjanica tog vida turizma u Hrvatskoj. Kao budućnost našeg medicinskog turizma izdvaja još lječilišta te medicinski wellness.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....