Hoće li Josipu Aladroviću uspjeti ono što nije nijednom ministru rada do sada?

I Hrvatska će se uskoro priključiti grupi zemalja koje imaju nacionalnu mirovinu. Pravo na nju, kako su objasnili u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, imat će oni koji su navršili 65 godina, a u životnom i radnom vijeku nisu skupili potrebnih 15 godina staža ili čak nikada nisu ni radili.

Iako se o uvođenju nacionalne mirovine u Hrvatskoj priča godinama, projekt ni jedna dosadašnja Vlada nije uspjela postaviti na noge. Kako sada stvari stoje, to će uspjeti Josipu Aladroviću, novom ministru rada i mirovinskog sustava, koji bi u sljedećoj godini trebao pripremiti teren za nacionalnu ‘socijalnu’ mirovinu, a koja bi se trebala početi isplaćivati početkom 2021. godine.

U njegovu ministarstvu zasad ne izlaze s procjenama koliko bi ljudi trebalo biti obuhvaćeno novim socijalnim primanjem, a procjenjuje se da bi nacionalnu mirovinu zaslužilo do 85.000 ljudi. Isto tako, u resornom su ministarstvu zasad ‘zakopčani’ u pogledu iznosa novog oblika mirovine - “nultog stupa”, kako ga je dio ekonomista već prozvao - no uvijeno kažu da iznos ne bi smio biti puno manji od minimalne mirovine za osiguranika s 15 godina staža, što znači da se može očekivati da nacionalna mirovina iznosi oko tisuću kuna. Zasad se još ne zna ni koliko bi novo primanje za starije i siromašnije građane koštalo državnu blagajnu, no neke procjene pokazuju da bi izdaci mogli iznositi oko milijardu kuna godišnje.

To je otprilike sve što se o nacionalnim mirovinama dosad moglo saznati. Velik broj pitanja još uvijek je bez odgovora: njih bi trebala ponuditi proširena radna skupina, u koju Aladrović namjerava uključiti stručnjake iz područja ekonomije, prava i mirovinskog sustava. Bez odgovora, primjerice, još uvijek ostaje pitanje hoće li imovinski cenzus biti uvjet za dobivanje nacionalne mirovine, o čemu se u resornom ministarstvu razmišlja. Imovina bi, naime, mogla biti ‘filtar’ kroz koji velik dio starijih građana, koji posjeduju nekretnine, ušteđevine ili dionice, ne bi moglo proći i kvalificirati se za primanje nacionalne mirovine.

Nadalje, stručnjacima je nejasno i zašto u Vladinim krugovima uopće koriste naziv nacionalna mirovina, kada je mirovina vezana uz odrađeni radni staž i uplate u mirovinski sustav, dok se ovdje, kako upozoravaju, radi o socijalnom davanju za starije. Sličan model, doduše, imaju i druge europske zemlje, no one su ga izdvojile iz mirovinskog sustava i prebacile u sustav socijalne skrbi.

Naši sugovornici upozoravaju i da bi projekt uvođenja nacionalne mirovine mogao otvoriti brojna druga pitanja. Prije svega, ističe spomenuti poznavatelj mirovinskog sustava s kojim smo razgovarali, tu je pitanje hoće li nacionalna mirovina u Hrvatskoj potaknuti ‘sivu ekonomiju’ i destimulirati rad.

Mirovine u Hrvatskoj ionako su male - prosječna starosna mirovina za korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili u ovoj godini iznosi, prema podacima HZMO-a, 2537,91 kunu - a ako će država jamčiti umirovljenički minimalac, onda bi, strahuje naš sugovornik, i mnogi zaposleni mogli tražiti od poslodavaca da ih prijave na najmanja primanja, a da im ostatak isplaćuju ispod stola, budući da će kakvu-takvu mirovinu ionako dobiti. Stoga on rješenje vidi u strožim uvjetima za primanje nacionalne mirovine.

- Načelno nisam protiv uvođenja nacionalne mirovine, ali sustav treba definirati drukčije. Primjerice, ne bi je trebalo početi isplaćivati sa 65, nego tek sa 70 godina života, čime bi se ljude potaklo da ipak potraže svoje mjesto na tržištu rada. Drugo, nacionalnu bi mirovinu trebalo vezati uz imovinski cenzus kako se ne bi dogodilo da je dobiju i oni kojima nije potrebna. Uz to, takva bi mirovina trebala biti doista minimalna - poručuje naš sugovornik.

- To je predizborni trik, ne zna se ni broj korisnika, ni iznosi, a sumnjam i da se može uvesti 2021. godine jer se ovdje radi o projektu vezanom uz međuresornu suradnju, koja kod nas ne funkcionira. Puno je tu još otvorenih pitanja - upozorava Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.