Zanemarimo li rekonstrukciju Vlade, teško da je proteklih tjedana bilo atraktivnije teme od turizma - bilo da su u pitanju podaci za srpanj, navodni kolaps sezone, paprene jadranske cijene ili hiperinflacija privatnog smještaja. Točno dvije godine od početka mandata na pitanja o sezoni, ali i stanju u turističkom sektoru odgovorio nam je direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.
Stigli su rezultati za srpanj koji pokazuju pad noćenja. Jeste li zadovoljni tim stanjem?
- Posljednji podaci pokazuju da su noćenja slabija oko 2.5 posto, no treba znati da srpanjska rupa nije ništa neočekivano ni neobično jer se već dugi niz godina događa, kako u Hrvatskoj, tako i u turističkim zemljama u okruženju. Ipak, pred nama je novi vikend koji bi trebao biti jači od onog prošlog, počinju i školski praznici, posebno u nekim njemačkim pokrajinama, zbog čega vjerujemo da će se brojke povećavati i da ćemo na kraju srpnja doći na lanjski nivo, a to je ono što smo i predviđali. Kumulativno smo jedan posto u plusu u noćenjima i četiri posto u plusu u dolascima od početka godine pa mogu reći da u ovom trenutku možemo biti zadovoljni.
Trebamo li uopće na kraju godine očekivati plus?
- Mi smo još lani ukazivali na to da će ova godina biti puno izazovnija od prošle, kao i na to da su godine s dvoznamenkastim rastom iza nas, kako zbog povratka konkurencije, tako i zbog makroekonomskih prilika na pojedinim tržištima na kojima je gospodarski rast usporavao. Dakle, cijelo se vrijeme upozoravalo da će, ponovimo li prošlogodišnje rezultate, to zapravo biti još jedna odlična turistička godina.
Ipak, kolike su šanse da se to dogodi? Lani smo u prvih šest mjeseci imali dvoznamenkasti rast, no to se do kraja godine istopilo na sveukupno četiri posto više noćenja. Kako ćemo to ove godine dostići s obzirom na to da imamo tri posto rasta noćenja u predsezoni?
- Efekt prvog kvartala zapravo je minimalan i on ne može bitno utjecati na ukupan turistički rezultat. Podaci o stanju bookinga, na temelju informacija s terena, pokazuju da su deveti i deseti mjesec jako dobri, zbog čega vjerujem da ćemo ostati u pozitivnom ozračju što se tiče rezultata.
Bi li bila tragedija da godinu završimo s minusom?
- Naravno da ne bi. Naša strategija je 20 milijuna dolazaka i 100 milijuna noćenja, a mi smo lani bili na 19.7 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, što znači da smo dosegli ciljeve i brojke iz strategije. Kada govorimo o fizičkim brojkama bitno je raditi na kvaliteti, na produženju ljetne sezone na pred i posezonu kako bi se ova glavna sezona rasteretila te tako smanjiti sezonalnost kako bismo dobili kvalitetnu disperziju turističkog prometa. Sada je važno postignute brojke zadržati na postojećoj razini, ali ih disperzirati kroz duži period jer ćemo tako dizati kvalitetu, a onda imamo opravdanje i za povećanje cijena, što u konačnici rezultira većim prihodima.
Koliko je podatak o prihodu relevantan budući da znamo da se njegova metodologija svodi na anketno ispitivanje gostiju prilikom napuštanja zemlje?
- Postoji niz metoda kako se prihodi mjere, ali važno je imati stabilan okvir fizičkog prometa koji potom generira financijski promet. Ako uzmete u obzir naše najveće hotelske kompanije, one bilježe porast prihoda uz sličan broj noćenja, što znači da rastu kvalitetom i atraktivnošću proizvoda te da onda mogu postići i veće cijene. Kroz smanjenje fizičkog obujma one pak mogu kontrolirati i svoje troškove, a sve to utječe na njihov bolji rezultat. Zato turistički prihod treba sagledavati kroz prizmu pojedinih prihoda u samoj strukturi smještajnih kapaciteta te potom kroz ugostiteljstvo i niz djelatnosti koje su vezane uz turizam.
Što vi mislite o tezi koja se sada provlači, a prema kojoj je privatni smještaj “kriv” za rezultate?
- Činjenica jest da smo u tri godine u strukturi kapaciteta narasli za 165 tisuća novih kreveta, od čega se 127 tisuća odnosi na privatan smještaj. Samo u ovoj godini u komercijalnom smještaju je 47 tisuća novih kreveta, zbog čega mislim da u budućnosti trebamo jače raditi na disperziji tržišta kako bismo postigli ciljeve iz strategije, a koji kažu da moramo imati značajno više hotela. Nažalost, ostali smo na sličnim, ako ne i manjim brojkama nego prije nekoliko godina zbog toga što nam privatni smještaj raste bržim stopama od ostalih kapaciteta. Naravno, i privatni smještaj raste u kvaliteti te može biti potencijal u smislu brendiranja Hrvatske, s obzirom na to da naši iznajmljivači imaju tradiciju i prepoznatljivost, ulažu i rastu, pa tako imamo čitav niz kuća i apartmana s bazenima i dodatnim ponudama.
Treba li snižavati cijene?
- Ne, mislim da je Hrvatska što se tiče politike cijena korektna te da uglavnom nudimo vrijednost za novac. Ono što bih preporučio jest da se dodatno radi na podizanju kvalitete, da ponudama damo dodatnu vrijednost i da proizvod još obogatimo, jer to je ono što turisti traže. Jednom kada pustite cijene, teško ih je vratiti nazad, što vidimo i na primjeru nekih naših konkurenata, poput Turske, iz čijih je primjera vidljivo da je riječ o mjerama s kratkoročnim učinkom i efektom, a turizam je ipak djelatnost koja funkcionira na duge staze.
Najavljeno je poskupljenje boravišne pristojbe. Je li to oportuno s obzirom na zasad dostupne podatke o sezoni?
- Cilj novog zakonskog paketa je, osim decentralizacije, i veća efikasnost sustava turističkih zajednica, kao i njihovo kvalitetnije povezivanje sa sustavom kako bi bile efikasnije u smislu razvoja proizvoda i promocije destinacija. Da bismo sve to postigli, naravno, potreban je novac, no odluka o tome na kojoj će se visini definirati iznos boravišne pristojbe bit će prepušten lokalnim zajednicama. Podsjećam samo da smo u jednoj žestokoj utakmici na svjetskom turističkom tržištu i da mnoge nama konkurentske zemlje ulažu jako puno u marketing i promociju pa će i Hrvatska u tom smislu morati povećati svoj budžet.
Dajte da razjasnimo onaj dio oko statistike - hoće li i dalje postojati turistička statistika na mjesečnoj bazi?
- Hoće, naravno, početkom svakog mjeseca objavljivat ćemo podatke za prošli mjesec. Naša namjera je bila najaviti da više nećemo na razini svakog mjeseca raditi detaljne analize prometa, ali promet će biti dostupan. Podaci su javni, njih smo uvijek davali i tu nema problema.
Koliko ste zadovoljni novim zakonskim rješenjem o turističkim zajednicama? Dojam je da se tu svašta najavljivalo, ali da je zakon na kraju ipak malo “ispeglan”?
- Cilj je bio osuvremeniti i unaprijediti rad cijelog sustava turističkih zajednica, neovisno o tome radi li se o lokalnoj ili nacionalnoj razini. Zakon o turističkim zajednicama je jasno definirao i razgraničio zadaće pojedinih razina turističkih zajednica, kojima je cilj učinkovitije upravljanje destinacijom, ali i povezivanje svih razina zajednica s Hrvatskom turističkom zajednicom. Kad je u pitanju HTZ, najveći naglasak bit će na brendiranju Hrvatske i stvaranju brenda Hrvatske kao turističke zemlje, ali i izrada novog strateškog marketinškog plana, suradnja s ministarstvom po pitanju turističke strategije, sajamski nastupi, nacionalna promocija itd. Vrijeme će pokazati kvalitetu novog paketa zakona, a tu su nam, osim Zakona o turističkim zajednicama, izrazito bitni i Zakon o turističkoj članarini, kao i onaj o turističkoj pristojbi, jer oni definiraju ono najvažnije, a to su financijska sredstva potrebna za provedbu svih tih zadaća. Ministarstvo turizma je napravilo suvremeni zakonodavni okvir kojim se omogućava da naš turizam i dalje bude konkurentan na izazovnom svjetskom tržištu.
To vas pitam zato što je jedna od glavnih mantra bila smanjenje broja turističkih zajednica, a dojam je da se to baš i nije postiglo.
- Jedna od intencija novog zakona je udruživanje turističkih zajednica u zajednice područja jer imamo situacije u kojima mnoga turistički nerazvijena područja imaju nekoliko turističkih zajednica pa je logično pitanje njihove svrsishodnosti i opstojnosti. Novi zakon je dao veći naglasak na udruživanje tih zajednica, a u smislu financiranja predvidio je i dodatna financijska sredstva za udružene zajednice i vjerujem da će vrijeme pokazati da je to potrebno na određenim područjima. Podsjećam na primjer Imotske krajine u kojoj se devet jedinica lokalne samouprave udružilo u TZP Imota, s vrlo jasno definiranom strategijom brendiranja, koja se temelji na odličnom privatnom smještaju, kulturnim i prirodnim atrakcijama i vrhunskoj gastronomiji. Tu su i primjeri udruživanja Ravnih Kotara i Središnje Istre. Naravno, time netko mora upravljati, a to je turistička zajednica područja. Zasad postoji inicijativa i na otoku Hvaru, a dugi niz godina postoji i primjer marketinškog udruživanja turističkih zajednica otoka Krka.
Koje su glavne promjene koje ste uveli u sustav?
- Osuvremenili smo način rada u Glavnom uredu s naglaskom na digitalnom marketingu, a započeli smo i projekt ‘Hrvatski digitalni turizam’ u partnerstvu s Ministarstvom turizma. Sasvim sigurno smo utjecali na neke subjekte kako bismo podigli razinu vidljivosti Hrvatske kao turističke destinacije, ali i promijenili pristup u samoj promociji Hrvatske kroz određena događanja i posebne prezentacije ili suradnje s, naprimjer, Michelinom ili HAVC-om, s kojim radimo na prezentaciji Hrvatske kao filmske destinacije u Hollywoodu. Dakle, napravili smo iskorak u načinu promocije, ali i otvorili nova predstavništva na nekim tržištima koja su nam dosad bila zapostavljena. Također, imamo puno jaču suradnju s institucijama kao što je HGK, diplomatskim predstavništvima, Ministarstvom gospodarstva... Treba iskočiti iz okvira uske turističke promocije te raditi na isticanju svega onoga po čemu Hrvatska može biti prepoznatljiva.
Koji su još neki planovi do kraja vašeg mandata?
- To je sigurno dovršetak projekta ‘Hrvatski digitalni turizam’, koji će rezultirati novim konceptom rada i promocije putem kanala digitalne komunikacije, a napravit ćemo i novi portal croatia.hr s posve drugačijim sadržajem, koji će biti povezan s cjelokupnim hrvatskim turizmom. Osim toga, pred nama je i izrada novog strateškog marketinškog plana, koja će uslijediti čim se privede kraju izrada nove strategije razvoja turizma. On će dati neke nove smjernice u promociji Hrvatske i provedbi aktivnosti. Zaokružit ćemo i mrežu predstavništava pa vjerujem da ćemo u sljedećoj godini ići i na otvaranje predstavništva u Madridu. Predstoji nam razdoblje promjena modela hrvatskog turizma u smislu volumena, proizvoda i promocije, a HTZ će tu imati jednu od ključnih uloga.
Jeste li zadovoljni time kako ste promocijski odradili ovu sezonu?
- Mislim da možemo biti zadovoljni, a to pokazuju i analize pojedinih kampanja koje smo dosad odradili. Realizirali smo niz marketinških aktivnosti na ključnim tržištima Njemačke, Italije, Francuske, Skandinavije i Velike Britanije, a to je bilo važno kako bismo u periodu izazovne godine mogli biti stalno prisutni i vidljivi. Sada već pripremamo aktivnosti za sljedeću godinu.
U kakvim ste odnosima s ministrom?
- U odličnim. Ministar i ja se poznajemo dugi niz godina budući da dolazimo iz istog kraja. On je nešto iskusniji, a ja možda temperamentniji. Dobro se slažemo, a kad zastupamo različita mišljenja, razgovaramo argumentirano i nađemo zajedničko rješenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....