Od 25 europskih zemalja, za koje je HUP analizirao sustav bolovanja, čak 20 država ima za poslodavce povoljniji sustav bolovanja od Hrvatske. Pokazuje to nova analiza koju je krovna poslodavačka udruga u Hrvatskoj nedavno napravila kako bi usporedila sustav plaćanja bolovanja u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama, uglavnom članicama Europske unije.
Naime, u 20 zemalja sustav naknade bolovanja ide više u prilog poslodavcima nego u Hrvatskoj. Među zemaljama sa za poslodavce povoljnijim sustavom bolovanja je većina novih članica EU. Tako, primjerice u Litvi, poslodavci snose troškove bolovanja samo tijekom prva dva dana odsustva radnika s posla, u Latviji je to 10 dana, u Rumunjskoj na teret poslodavaca otpada do pet dana bolovanja, a u Bugarskoj tri dana. U Slovačkoj, pak, poslodavci plaćaju 10 dana bolovanja radnika, u Češkoj od četiri do 14 dana, a u Mađarskoj 15 dana, dok u Poljskoj cjelokupno bolovanje plaća država.
I u neposrednom susjedstvu je stanje povoljnije za poslodavce, pa u Sloveniji i Srbiji poslodavci plaćaju prvih 30 dana bolovanja. Pitanje financiranja bolovanja riješeno je u korist poslodavaca i u dijelu zapadnoeuropskih zemalja. U Švedskoj i Norveškoj, primjerice, poslodavci snose trošak bolovanja radnika prvih 15 dana, pokazuje analiza HUP-a.
Usporedba s drugim europskim zemljama, u kombinaciji s velikim brojem neopravdanih i lažnih bolovanja, koje je utvrdio nadzor HZZO-a, bili su i okidači za HUP da od Vlade zatraži promjenu sustava bolovanja. Prema novom prijedlogu HUP-a, poslodavci bi plaćali samo prvih 15 dana bolovanja, a ostatak bi pao na teret države. U HUP-u objašnjavaju da im je kao kriterij služio i podatak HZZO-a po kojem prosječno bolovanje u nas (ne računajući, naravno, trudnička) traje 11 dana. Ističu i kako poslodavci nemaju ništa protiv bolovanja radnika, ali drže da bi država više računa trebala povesti o tome koliko ljudi zbog toga izostaje s posla i koliku cijenu plaća gospodarstvo. Posebno ih brine podatak o gotovo 30 posto neopravdanih i lažnih bolovanja, koje je u prošloj godini utvrdila kontrola HZZO-a, zbog čega, izračunali su u HUP-u, gospodarstvo godišnje gubi 800 milijuna kuna.
- Nitko od poslodavaca ne spori bolovanja, no velik su problem neopravdana bolovanja, zbog kojih gospodarstvo godišnje gubi 800 milijuna kuna. Ako bi država preuzela brigu o bolovanjima koja traju duže, više bi vodila računa i o tome zlorabe li se ili ne - ističe sugovornik iz HUP-a, dodavši da predložena promjena modela financiranja bolovanja ne ide na štetu radnika.
I poslodavci s kojima smo razgovarali kažu da treba smanjiti trošak bolovanja koji pada na njihov teret, te im tako pomoći da povećaju konkurentnost i plaće zaposlenih.
- Sadašnji sustav plaćanja bolovanja uteg je u našem poslovanju. Veće plaće možemo isplaćivati ili iz veće dobiti ili iz novca koji bi nam ostao smanjenjem parafiskalnih nameta, u što ulaze i naknade za bolovanje - kaže Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa.
No, u sindikalnim krugovima kažu kako ne mogu podržati zahtjeve poslodavaca. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da se problem bolovanja ne može promatrati samo kroz prizmu lažnih bolovanja, nego da otvara cijeli niz drugih pitanja, poput onih zašto je sve više ljudi na bolovanju zbog stresa, depresije ili mobinga, kao i zbog čega mnogi bolesni, u strahu od gubitka posla, dolaze na posao.
- Za sprečavanje zloupotreba i sada postoje instrumenti, ali ne smiju ispaštati oni kojima je bolovanje stvarno potrebno - zaključuje Sever.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....