Veliki potencijal

Brodogradnja koja proizvodi, izvozi, zapošljava... i ne treba državni novac

Kako je norveškim kapitalom i domaćom pameću ustrojena održiva proizvodnja plovila u Hrvatskoj
NCP Katamaran
 Nikša Stipaničev / CROPIX

Prije pet godina, preciznije 2014., sve one koji prate statističke pokazatelje i robnu razmjenu Hrvatske i drugih zemalja iznenadilo je povećanje izvoza iz Hrvatske za Norvešku, i to za desetak puta. Ispostavilo se da je ta velika brojka posljedica izvoza katamarana i brodske opreme za norveško tržište marikulture. Šibenska tvrtka CroNoMar posrednik je u tom poslu.

Danas, gotovo deset godina otkad je osnovan CroNoMar, isporučeno je 114 brodova. Od tog broja: 91 brod iz šibenskog NCP-a, devet iz pulskog Tehnomonta, 11 iz brodogradilišta Oštro u Kaštelima te dva broda preko tvrtke Intelligent Marine Solution iz Šibenika. Vrijednost svih izvezenih brodova je nešto manja od 110 milijuna eura. Do kraja ožujka planirana je isporuka još četiri broda, od čega dva iz NCP-a za kanadsko tržište te dva iz Oštrog za norveško tržište. Posredstvom CroNoMara sklopljeno je otprilike 130 ugovora. Brodovi sagrađeni u Hrvatskoj koriste se u svakodnevnom poslovanju na ribogojilištima Norveške, Kanade, Saudijske Arabije, Shetlandskog otočja, Islanda i drugih zemalja.

Norveški sektor marikulture, za koji hrvatske tvrtke grade i isporučuju radne brodove, kako kaže Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara, u velikom je usponu.

- Sa svim projektima i brodovima koje smo dosad isporučili, pokazujemo da je kvaliteta hrvatskih proizvoda uz poštivanje rokova isporuke najbolja preporuka. Na norveško tržište nije lako ući, jer na njega zbog odličnih uvjeta poslovanja svi žele ući, ali može se - tvrdi Ana Zajc te podsjeća: ovo što smo mi napravili nije došlo preko noći, nego smo morali proći težak put dokazivanja.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj Hrvoje Marušić od samog je početka aktivno uključen u projekt.

Veliki potencijal

Prema njegovu mišljenju, osim tradicionalnih sektora poput brodogradnje, veliki potencijal u budućnosti ima akvakultura i marikultura koja postaje nova nafta te već zauzima drugo mjesto u strukturi norveškog gospodarstva, a na globalnoj razini je jedan od najbrže rastućih sektora.

- U ovome trenutku, prema nekim procjenama, morski proizvodi čine gotovo zanemariv postotak ukupno proizvedene hrane, a izlov ribe je pretjeran. No, uz rast svjetske populacije i ograničene resurse na kopnu sasvim je jasno da je perspektiva akvakulture blistava. Hrvatska može uskočiti na taj vlak ne samo kroz uzgoj ribe i drugih morskih vrsta, nego i kroz proizvodnju specijaliziranih brodova i opreme za uzgoj ribe - tvrdi Marušić i dodaje kako se u Norveškoj razvijaju nove tehnologije uzgoja i off shore i on shore. One ne samo što značajno povećavaju učinkovitost uzgoja, nego su i ekološki izuzetno napredne. To je, ističe, posebno važno za Hrvatsku kao turističku destinaciju.

Što se tiče suradnje u budućnosti, veleposlanik RH u Norveškoj dodaje kako Norveška prednjači u razvoju off shore tehnologija za proizvodnju električne energije. To je također brzorastući sektor na globalnoj razini.

- Kao i u slučaju akvakulture, hrvatska industrija može tu tehnologiju ne samo primijeniti, nego i proizvoditi za globalno tržište. Brodovi na zeleni pogon i autonomni brodovi jedna su nova rastuća niša. Norveška je prva u svijetu razvila brodove na potpuni električni pogon te ih primijenila u komercijalnoj uporabi, a uskoro će zaploviti i autonomni brod za prijevoz tereta. Neka od tih rješenja primjenjiva su i u Hrvatskoj - rekao je Marušić.

Dodao je kako je zato organiziran posjet predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Jadrolinije. Cilj je da se iz prve ruke upoznaju s mogućnostima koje su na raspolaganju.

- Hrvatska ima sve potrebne elemente i znanja kako bi i sama proizvodila takve brodove. Trebalo bi svakako pokušati. Ne treba nikako zanemariti ni tržište fosilnih goriva, posebno prirodnog plina koji će, prema svim relevantnim istraživanjima, imati središnju ulogu idućih 25 godina. Ako Hrvatska odluči iskoristiti dio tih mogućnosti, smatram kako bi bilo dobro iskoristiti norveška iskustva, kako ona tehnološka koja će omogućiti efikasniju, sigurniju i ekološki prihvatljiviju eksploataciju tako i ona regulatorna koja su omogućila Norveškoj da stvori najveći svjetski mirovinski fond - napominje veleposlanik.

Potencijali za suradnju s Norveškom, prema njegovu mišljenju, veliki su u svim tim sektorima.

- Ne samo da su veliki u smislu izvoza, nego i u smislu transfera znanja i tehnologije te privlačenja kapitala. CroNoMar, ali i brojne druge hrvatske tvrtke u Norvešku izvoze proizvode i usluge u svim segmentima navedenih industrijskih grana, uključujući i najsofisticiranije - tvrdi veleposlanik Hrvatske u Norveškoj i nastavlja: - Primjer Norveške dokazuje da hrvatsko gospodarstvo može biti konkurentno i na tehnološki naprednim i poslovno zahtjevnim tržištima. Također, taj primjer ukazuje i na ono što su vitalne pretpostavke za uspjeh, a to su ulaganje u znanje, međusobna suradnja poduzetnika te suradnja s državom i lokalnom samoupravom.

Novac za marikulturu

CroNoMar je tvrtka u Šibeniku u norveškom vlasništvu, osnovana 2009. godine. Posluje u sklopu Pomorskog inovacijskog centra iNavis koji je osnovan kao rezultat suradnje Grada Šibenika i norveškog Ministarstva vanjskih poslova.

U sklopu njega nalazi se inovacijski inkubator kojim upravljaju CroNoMar, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije te Fakultet energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji je dio Sveučilišta u Zagrebu. Ta je investicija ukupno vrijedila oko 30 milijuna kuna.

Ana Zajc otkriva da upravo ovih dana posredstvom CroNoMara ugovara gradnju potpuno novog modela i tipa broda koji će se graditi u NCP brodogradilištu.

- Ovaj put to neće biti katamaran, nego drugačiji tip broda. Suradnja je došla u fazu da se grade prototipovi. Znači, prilagođavamo se potrebama koje su se nametnule u procesu opskrbe norveških ribogojilišta - tvrdi ona.

Norvežani su, pojasnila je, veliki postotak novca koji je trebao završiti u projektima istraživanja i razvoja u off shore zbog krize u tom segmentu, preusmjerili u istraživanje i razvoj marikulture i ribarstva. Samim time su pojačane potrebe i za izlazak na tržišta izvan Norveške.

- Prošlo ljeto isporučili smo prvi katamaran za kanadsko tržište. Zbog odličnih reakcija krajnjih kupaca u ožujku trebali bismo isporučiti još dva takva katamarana. Norvežani su tako, preko hrvatskog proizvoda, ušli na kanadsko tržište. Sada pokušavaju implementirati svoje kompanije svugdje u svijetu gdje se uzgaja losos. U sve te zemlje moguće je plasirati katamarane i brodove, koji se grade u našim brodogradilištima. Krajnji kupci su zadovoljni hrvatskim proizvodima, pa će posla biti. Sada je izgledan izvoz ovih radnih brodova, osim u Norvešku, i u sve zemlje u kojima norveške kompanije budu ulagale u marikulturu. One su u velikoj ekspanziji - kaže Ana Zajc.

U te poslove nisu uključena samo četiri brodogradilišta, nego i proizvođači i monteri brodskih dizalica, dizajneri, projektanti, stolari, proizvođači palubne opreme te mnogi obrtnici i tvrtke.

Ivan Urem vlasnik je tvrtke Navarch iz Šibenika koja četiri godine projektira i radi dizajn radnih brodova za norveška ribogojilišta. Trenutačno rade na dva projekta.

Hrvatski suficit

- Riječ je o redizajnu postojećih brodova. Jedan je 15 puta 8 metara, a drugi je 14 puta 7,5 metara i produžena je verzija standardnog modela. Osim toga, za norveške naručitelje stalno imamo zahtjeve za nekim manjim izmjenama i specifičnostima. Nama je suradnja s norveškim partnerima besprijekorna. Profesionalni su i korektni. Imamo samo riječi pohvale - kaže Urem.

Hrvatska ima suficit robne razmjene s Norveškom. U Norvešku se izvozi 350 milijuna eura roba i usluga, a iz nje se uvozi 30 milijuna eura. Pritom usluge, u prvom redu turizam, čine najveći dio, ali je suficit Hrvatske prisutan i u razmjeni roba.

- Hrvatska je diplomacija usmjerena na promociju hrvatskog gospodarstva, u prvom redu kroz promociju hrvatskog izvoza te na području privlačenja stranih ulaganja. Pronalaženje potencijalnih poslovnih partnera našim tvrtkama i informacije o uvjetima poslovanja na stranim tržištima sastavni su dio redovnih aktivnosti diplomatsko-konzularne mreže - ističe Hrvoje Marušić.

Prema njegovim riječima, primjeri Norveške, koja je za Hrvatsku značajno izvozno tržište, ali i zemlja partner uz pomoć čijeg znanja, tehnologije i kapitala možemo ne samo održati tradicionalne gospodarske sektore, nego ih i razviti kako bi postali globalno konkurentni, svjedoče kako diplomatska mreža ima važnu ulogu u prikupljanju i distribuciji informacija ne samo o izvoznim prilikama, nego i o novim trendovima i tehnologijama te mogućim izvorima financiranja,

Veleposlanik naglašava kako uspjeh CroNoMara pokazuje da hrvatska brodogradnja može itekako biti konkurentna, pod uvjetom da se ulaže u tehnološki razvoj i usmjerava u niše s visokom dodanom vrijednošću, poput akvakulture, off shore proizvodnje fosilnih goriva ili proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Bespovratna sredstva EU, a u ovom slučaju EEA/Norway Grants programa, mogu itekako doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske ako se koriste za stvaranje dodane vrijednosti, kaže Marušić.

Slovenski poduzetnik Dušan Šešok, nekadašnji ministar financija u Peterleovoj vladi te ministar graditeljstva i industrije u vladi Janeza Drnovšeka, otkupom potraživanja Jadranske banke ušao je u vlasništvo NCP-a. Nedavno je najavio kako je cilj nastaviti i dovršiti sve započete poslove koje je ugovorio NCP te dodatno razvijati brodograđevnu i remontnu djelatnost i uvoditi nove tehnologije, pritom primjenjujući najbolja iskustva industrijskog menadžmenta.

Najveći sajam marikulture Aqua Nor, koji će se održati u kolovozu, prigoda je da se predstavi hibridni katamaran koji se razvija u Šibeniku. To će, smatraju upućeni, sigurno rezultirati novim narudžbama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 17:13