Prvi čovjek Hanfe

Ante Žigman: 'Zabrinjavajuće je što hrvatske tvrtke vodi sve manje žena'

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe odlučio je u istraživanju kontinuirano pratiti standarde korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe
 Marko Todorov / CROPIX

Prvi čovjek Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Ante Žigman, odlučio je kroz istraživanje kontinuirano pratiti standarde korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama. Otkrivamo što se do sada otkrilo. U tom kontekstu razgovarali smo sa Žigmanom i o transparentnosti preuzimanja Kraša, kao i o novoj, kontroverznoj vrijednosnici koju je ponudio svjetskim, pa tako i hrvatskim investitorima.

U zapadnim kapitalističkim demokracijama sve se češće vodi rasprava o redefiniranju temeljne uloge kompanija, odnosno dioničarskih društava. Sada već pojedini glavni direktori najvećih i najutjecajnijih kompanija poručuju da tu ulogu treba značajno redefinirati. Suvremena kompanija više ne smije, prema toj teoriji, postojati samo da bi ostvarivala profit za svoje dioničare nego bi trebala donositi neku vrstu koristi za sve stakeholdere. Ti udjelničari su radnici, kupci, ali, recimo, i članovi lokalne zajednice. Po novome, mnogi društvenu odgovornost kompanije postavljaju jako široko.

Što mislite, trebaju li i hrvatske kompanije razmisliti o takvom repozicioniranju? Ili je to prilično naivno razmišljanje?

- Zapadne kapitalističke demokracije žele promijeniti paradigmu zarade kako bi se prije svega zaštitile od mogućih vanjskih pritisaka koji bi mogli krenuti prema njima zbog sve veće nejednakosti u kapitalističkom društvu. Prema posljednjim istraživanjima, vidimo da se raslojavanje društva povećava i da se bilježi sve veći broj novih milijardera dok običan radnik ne bilježi skok u srednju klasu, niti srednja klasa bilježi pomak značajan rast životnog standarda. Izvještaj o nejednakosti pokazuje da je nejednakost najmanja u Europi, Amerika je u sredini, a Srednji istok ima najveću nejednakost. Deset posto najbogatijih u Europi u vrijeme pada Berlinskog zida imalo je oko 32 posto nacionalnog dohotka, a danas imaju oko 37 posto. U Americi su imali oko 40 posto, a sada imaju 47 posto.

Dodatno, novi milijarderi vole pokazivati svoje bogatstvo, što u doba superbrze razmjene informacija povećava frustracije ljudi. Stoga su vlasnici kompanija u Americi koji imaju više etičke standarde odlučili pokrenuti proces jačanja društvene odgovornosti svojih tvrtki. Dio društvene odgovornosti sigurno se odnosi na odgovornost prema radnicima i zajednici u kojoj kompanije djeluju kako bi zaposlenici i društvo osjetili blagodati profita koje one ostvaruju. Povlačenje paralele s vlasnicima hrvatskih kompanija svakako bi bilo dobrodošlo, no osobno mi izgleda preuranjeno očekivati da postoji kritična masa hrvatskih poduzetnika koji bi bili spremni krenuti u tom smjeru. Vjerojatno bi se to smatralo pomakom prema radničkom samoupravljanju i odricanju dobiti koji su vlasnici ostvarili u svojem rizičnom poduzetničkom pothvatu. Međutim, slobodno kretanje roba i kapitala, ali i rada unutar EU izlaže domaće tvrtke i poduzetnike konkurenciji ne samo u pogledu plasmana finalnih proizvoda nego i u pogledu radnih i životnih uvjeta za radnike.

Hanfa provodi kontinuirano istraživanje o standardima korporativnog upravljanja u hrvatskim kompanijama. Koji su ključni problemi koje ste uočili?

- Korporativno upravljanje je važan dio poslovanja kompanija koje su izlistane na burzi jer je njihov rad javan i prema tome podložan prosudbi investitora i javnosti. Nažalost, mnogi vlasnici kompanija nisu svjesni te činjenice. S druge strane, investitori u Hrvatskoj nisu navikli tražiti informacije o načinu kako se upravlja kompanijama. Standardi korporativnog upravljanja prate se već godinama i u tom smo kontekstu uočili određene probleme. Jedan od njih je zastupljenost žena u upravama kompanija. Naime, zastupljenost je vrlo niska i iznosi 13,3 posto, a zabrinjavajuća je činjenica da se smanjuje s obzirom na to da je 2014. godine iznosila 16,7 posto.

Zatim je zanimljiva činjenica da samo četvrtina izlistanih kompanija ima interni propis za prepoznavanje, sprečavanje i prijavljivanje sukoba interesa, a samo petina ih ima propisana pravila za nagrađivanje uprave. To potvrđuje činjenicu da naši poduzetnici još vode svoje poslove netransparentno, a investitori bi te činjenice trebali znati. Dodatno na sve navedeno manje od pola kompanija na burzi ima internu reviziju, a samo jedna trećina ima zasebni odjel za odnose s investitorima. Mislim da ovih nekoliko pokazatelja upućuje na ključan problem vlasnika kompanija na burzi koji ne razumiju da je njihovo poslovanje javno. Stoga ne treba čuditi činjenica da ulagači nemaju povjerenja u hrvatsko tržište kapitala jer se većina vlasnika nije spremna otvoriti prema onima koji u njih ulažu.

Relativno novo zaduženje Hanfe je kontrola financijskih izvješća. Uočili ste, sudeći prema objavljenim informacijama, vrlo značajan broj nepravilnosti. Gdje ste vidjeli najozbiljnije probleme tj. najvažnije nezadovoljavanje standarda financijskog izvješćivanja?

- Zakon o tržištu kapitala dao je ovlasti Hanfi da nadzire financijska izvješća poduzeća koja su izlistana na burzi, što ne znači da Hanfa radi reviziju financijskih izvješća i nadzire revizore. Naš je zadatak obaviti superviziju financijskih izvješća na temelju svih podataka i informacija koji su nam na raspolaganju. Posebno nas zanimaju informacije i saznanja koja nisu objavljena i koja su ili skrivena ili pišu negdje između redova. U posljednjih godinu dana smo oformili vrlo profesionalni tim mladih, ali iskusnih stručnjaka iz područja revizije i korporativnih financija koji vrlo detaljno analiziraju financijska izvješća poduzeća na burzi. Budući da su analize u provedbi, nije zahvalno govoriti o postupcima koji su tijeku, ali općenito smo zapazili neke neuobičajene prakse. Jedna od njih je pitanje vrednovanja imovine, gdje nailazimo na određene nelogičnosti i od slučaja do slučaja tražimo odgovore.

Nadalje, primijetili smo isprepletenost vlasništva nad društvima u nekim grupacijama, što samo po sebi nije nezakonito, međutim, otvara pitanja vezana uz transparentnost, na koja također tražimo odgovore. Zatim promatramo jesu li financijska izvješća konzistentna u duljem razdoblju, što nije uvijek u fokusu komercijalne revizije. Zasad smo u fazi analize i traženja odgovora na naša pitanja, a o rezultatima cjelokupnog nadzora ovisi hoćemo li pokrenuti daljnje postupke koji mogu ići od opomene i zahtjeva za novom revizijom sve do neke još strože mjere. Nadzor financijskih izvještaja izdavatelja nije novost za tržište EU jer se u nekim zemljama ono provodi već više od desetljeća, a iskustva s drugih tržišta su pozitivna u smislu transparentnosti, odnosno razvoja tržišta kapitala i dioničarstva.

Nadalje, tijekom ljeta Hanfa je na svojim internetskim stranicama objavila pregled inicijalne provjere financijskih izvještaja za prošlu godinu u dijelu koji se odnosi na mišljenja revizora, a kako bi investitori na jednome mjestu imali cjelovit pregled izdanih mišljenja revizora. Analiza je pokazala da 69 posto uvrštenih kompanija ima pozitivna mišljenja revizora, a gotovo trećina, odnosno 31 posto izvještaja kompanija uvrštenih na uređeno tržište ima modificirano mišljenje, odnosno kod gotovo trećina uvrštenih tvrtki postoji neka vrsta ograde revizora u pogledu financijskih izvještaja. Kod modificiranih izvještaja u 94 posto slučajeva prevladavaju mišljenja s rezervom, odnosno s blažim nesuglasicama između procjene revizora i računovodstva tvrtke. Ipak, 6 posto uvrštenih društava ima negativna i suzdržana mišljenja koja impliciraju značajne ograde na iskazane financijske izvještaje. Hanfa će ovakav pregled nastaviti objavljivati svake godine s ciljem povećanja transparentnosti poslovanja uvrštenih društava.

U tijeku je rat ponudama za preuzimanje najpoznatije domaće konditorske industrije, Kraša. Smatra li Hanfa da je u tom nadmetanju sve transparentno, odnosno da je jasno tko tu s kim zajednički djeluje? I je li u redu da za vrijeme pokušaja preuzimanja Uprava potpisuje kupovinu dionica za kompanijski trezor? Nisu li se trebali suzdržati od bilo kakvih transakcija s vlastitim dionicama sve dok traje pokušaj preuzimanja?

- Proces koji se odvija oko dionice Kraša pokazuje koliko tržište kapitala osigurava transparentnost i onemogućava procese ispod stola ili iza leđa investitora. Danas se odvijaju još neki procesi kupnje i preuzimanja koji su puno manje transparentni jer dionice nisu izlistane na burzi. Prema nama dostupnim informacijama, zasad nema naznaka da se nešto odvija netransparentno. Mogućnost zajedničkog djelovanja Mesne industrije Braća Pivac i Kraš ESOP-a završila je na svima poznat način - odlukom Skupštine Kraš ESOP-a da ne ulazi u zajednički odnos s najvećim dioničarem. Mislim da je taj proces vrlo transparentan i da tu nema prostora za manevar jer će Hanfa sada vrlo pažljivo promatrati njihov daljnji odnos u radu i razvoju Kraša. Odnos Uprave prema trezorskim dionicama, sudeći po dostupnim podacima, odvijao se transparentno te je Uprava objavila da je dionice stekla u razdoblju do 9. rujna ove godine. Međutim, ako naknadnim istragama Hanfa utvrdi da je nešto provedeno mimo onoga što je objavljeno ili da je kupnja obavljena na osnovu korištenja povlaštene informacije, taj će se slučaj onda posebno tretirati.

U kojoj su fazi izvidi Hanfe oko kupnje dionica i mogućeg posjedovanja insajderskih informacija Marice Vidaković, koja je godinama neformalno najutjecajnija osoba u Krašu iako nije predsjednica Uprave?

- Kao što sam već istaknuo, zahvaljujući uređenom tržištu kapitala trgovanje Kraševom dionicom potpuno je transparentno. Takva je i kupnja dionica prokuristice Kraša Marice Vidaković, koja prema Zakonu o tržištu kapitala mora prijaviti svaku svoju transakciju s tom dionicom. Prema onome što je objavljeno, možemo vidjeti da Marica Vidaković već godinama kontinuirano stječe Kraševe dionice, što je i uredno prijavljeno. Izvidi Hanfe dio su upravnog postupka koji do okončanja nije javan i nisam u mogućnosti komentirati nad kime se obavljaju izvidi, niti mogu komentirati u kojoj su fazi izvidi o posjedovanju insajderskih informacija.

Mirovinski fondovi u prilično su nezavidnoj poziciji kad su u pitanju ulaganja u ovom razdoblju povijesno niskih, pa čak i negativnih prinosa na obveznice ili depozite. Je li nužno mijenjati regulativu kako bi se mirovinskim fondovima povećao manevarski prostor?

- Zakonom o tržištu kapitala te Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima od početka ove godine otvorio se značajan manevarski prostor, u koji mirovinski fondovi polako ulaze. Naime, Zakonom o tržištu kapitala stvoreni su preduvjeti za lakše pokretanje tržišta rastućih malih i srednjih poduzeća. Dodatno, recentnim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima proširene su mogućnosti ulaganja u startup projekte za mirovinske fondove. Pritom je predviđeno da će Hanfa smjernicama propisati koje uređene sustave za prikupljanje kapitala priznaje i smatra prihvatljivima, a koje ne. Agencija je nedavno pripremila spomenute smjernice, one su trenutno u fazi rasprave sa zainteresiranim dionicima te će se uskoro staviti na javnu raspravu. U smjernicama je upravo rastuće tržište malih i srednjih poduzeća prepoznato kao nova platforma na kojoj mirovinski fondovi mogu realizirati svoja ulaganja. Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima značajno je povećana mogućnost ulaganja u domaće i inozemne dionice na tržištu kapitala.

Nedavno je kompanija koja proizvodi bicikle u pretežnom vlasništvu poznatog i popularnog poduzetnika Mate Rimca pozvala na kupovinu udjela u tom d.o.o.-u. Radi se o pomalo egzotičnom vlasničkom ulaganju - kupujete udio u d.o.o.-u, nemate dionice, a navodno računate s dividendom koja će se isplaćivati u kriptovaluti. Kakvo je mišljenje Hanfe o takvim instrumentima ulaganja?

- Hanfa pozdravlja i podržava razvoj industrije i proizvodnje u Hrvatskoj. Kompanije Mate Rimca poznate su po svojoj inovativnosti i poduzetnosti u relativno novom i propulzivnom segmentu električno pokretanih vozila. Stoga na neki način ne čudi što su se odlučili za ovaj inovativan način financiranja, koji ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti su uglavnom vezane uz jednostavnost i brzinu procesa te medijsku atraktivnost. Međutim, postoje i neki nedostaci, odnosno rizici, a ovdje možemo odmah izdvojiti dva. Prvi je rizik promjene cijene udjela u kompaniji, a drugi je promjena cijene kriptovalute u kojoj se iskazuje vrijednost tog udjela. Uz te rizike postoje i operativni rizici vezani za ograničenu mogućnost prodaje tog udjela i slično.

Sve u svemu, razina zaštite malih ulagatelja ipak je manja nego u slučaju da je ista transakcija provedena na uređenom tržištu kapitala Zagrebačke burze. Hanfa kao regulator u ovom slučaju može samo podsjetiti ulagatelje na potencijalne rizike, ali nemamo se namjeru uključivati u ove procese dok su izvan našeg regulatornog dosega. Na kraju, važno je reći, iako domaće financijsko tržište i industrija ponekad djeluju uspavano, nova regulativa, kako sam spomenuo, omogućuje relativno jednostavno uključenje kompanije na tržište rastućih kompanija. Regulatorni zahtjevi, odnosno propisana informacija u takvom procesu relativno su blagi i nisu puno složeniji od onoga što Mate Rimac zasigurno komunicira svojim investitorima.

Jasnije rečeno, regulativa više ne bi trebala biti ograničavajući čimbenik, pa se nadamo većoj aktivnosti domaće financijske industrije u ovim poslovima. Sukladno tome, nadamo se da će za neke druge pothvate domaća financijska industrija i Mate Rimac pronaći zajednički interes te obaviti financiranje putem domaćeg tržišta kapitala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 10:03